Ostale vijesti

Home / Ostale vijesti/zdravlje i ljepota / U 2016. svaki dvadeseti čovjek na svijetu bolovao od depresije

U 2016. svaki dvadeseti čovjek na svijetu bolovao od depresije

Potpredsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva Dolores Britvić upozorava da je depresija u porastu, što potvrđuju podaci Međunarodne federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health) koji pokazuju da je u prethodnoj godini od nje bolovao svaki dvadeseti čovjek na svijetu.

Britvić, koja je bila predsjednica Organizacijskog odbora I. Hrvatskog kongresa o psihotraumi, održanog prošlog tjedna u Splitu, ističe da depresija vrlo štetno utječe na radno funkcioniranje i produktivnost stanovništva, a smatra se da svakoga dana u svijetu oko 3000 ljudi počini samoubojstvo zbog depresije.

Depresivni ljudi neka potraže pomoć

Ljudima bih poručila da potraže pomoć ako osjećaju smetnje jer im liječnici uvijek mogu pomoći. Postoje različiti načini za pomoć, ponekad je dovoljna kratkotrajna psihoterapija, ponekad lijekovi, ponekad dugotrajni psihoterapijski tretmani, ali nikada ne odustajemo”, kaže Britvić.

Na kongresu u Splitu govorila je o tome kako se traumatski događaji, posebno u djetinjstvu, mogu dovesti u vezu s psihotičnim simptomima ili psihotičnim poremećajima, uključujući i shizofreniju. Iako izgleda da postoji povezanost između trauma u djetinjstvu i kasnijih poremećaja, dosadašnja istraživanja nisu jasno pokazala uzročno – posljedičnu vezu, što znači da utjecaj imaju i drugi čimbenici koje je teško kontrolirati, prvenstveno genetski.

Traumatski događaj, kao i genetski i okolinski utjecaji mogu učiniti osobu ranjivom za razvoj svih vrsta psihijatrijskih poremećaja, uključujući i psihozu, a kao važan psihološki mehanizam u reakciji na traumu Britvić navodi nesposobnost integracije traumatskih sjećanja, povezivanja sjećanja i osjećaja, odnosno zaboravljivost traumatskih događaja.

Uslijed traumatskih sjećanja može doći do disocijacije – složenog psihofiziološkog procesa koji potiskuje traume i čini ih nedostupnim našem sjećanju. No, i potisnuta traumatska sjećanja mogu utjecati na naše osjećaje i ponašanje.

“Disocijacija ponekad, primjerice u sanjarenju, može biti normalna ali i patološka kod višestruke ličnosti, te može biti promatrana kao stanje ili kao proces”, rekla je Britvić.

Kod primarnog nedostatka sposobnosti za povezivanje, senzorni i emocionalni aspekti traumatskog događaja ne mogu se integrirati u memoriju već se taj dio sjećanja drži izvan svjesnog. Na kliničkom planu manifestiraju se intruzivnim sjećanjima, što znači spontanim nevoljnim prisjećanjima traumatskog događaja, noćnim morama i “flashbackovima” koji su dio kliničke slike PTSP-a, rekla je Britvić.

Dugotrajna skrb za oboljele od PTSP-a

Stotinjak stručnjaka iz cijelog svijeta proteklog je tjedna u Splitu tri dana razgovaralo o psihotraumi, utjecaju psihotraumatoloških događaja na cjelokupni život i funkcioniranje pojedinca. Obrađivali su način na koji trauma djeluje na pojedinca, govorili o povezanosti utjecaja psihotraume na cjelokupno zdravlje, koje sve psihološke i psihijatrijske poremećaje može izazvati, na koji način treba pristupiti liječenju i koji su novi modaliteti za liječenje i rehabilitaciju oboljelih.

Povod za održavanje kongresa bila je 15 obljetnica osnutka Regionalnog centra za psihotraumu u Splitu, koji su Ministarstvo branitelja i KBC Split osnovali 2002. godine. Kako je prethodno donesen Nacionalni program za pružanje psihosocijalne pomoći žrtvama rata isti su centri osnovani u još tri regije, sa sjedištima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

N.H./h

foto: pixabay