eko industrija

Home / eko industrija/Poslovne vijesti / Antunović: Kopneni LNG terminal je 100 milijuna eura jeftiniji od plutajućeg

Antunović: Kopneni LNG terminal je 100 milijuna eura jeftiniji od plutajućeg

Izgradnju LNG terminala trebalo bi prepustiti stručnjacima, a ne politici, rečeno je u petak na okruglom stolu “Ekonomska analiza plutajućeg i kopnenog terminala ukapljenog prirodnog plina i njihov doprinos energetskoj stabilizacije RH”, na kojemu je većina sudionika bila za kopneni terminal.

Tako je direktor za razvoj poslovanja tvrtke Trans LNG Mladen Antunović rekao da bi kopneni LNG terminal bio 100 milijuna eura jeftiniji od plutajućeg, uračunaju li se svi troškovi izgradnje.

Antunović je tijekom okruglog stola u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) kazao da njegove kalkulacije, na bazi istog spremnika od 150.000 prostornih metara, pokazuju da bi plutajući terminal stajao od 415 do 445 milijuna eura, a kopneni između 305 i 335 milijuna eura. Pritom je uračunao sve troškove, od broda, pristana, zemljišta, LNG bunkera i sl.

U svojem se izlaganju izričito založio za gradnju kopnenog terminala rekavši uz ostalo da, osim što je jeftiniji, kopneni može biti realiziran jednako brzo kao plutajući, a hrvatske tvrtke mogu sudjelovati u njegovoj izgradnju te bi omogućio višestruko veće zapošljavanje, jer bi uključio obnovu industrije na lokaciji Dina Petrokemije. Prihvatljiviji je i jer ne bi ispuštao klor u more zbog čega ne bi bilo problema s ekologijom, a prednost je i što je stabilan pa se može proširivati, rekao je Antunović.

“Zbog kopnenog terminala ne bi došlo do poskupljenja plina, jer je Gasfin kao investitor spreman preuzeti većinu komercijalnih rizika”, tvrdi Antunović. Izvijestio je, naime, kako je tvrtka Gasfin otkupila sva prava nad bivšom Dioki grupom u sklopu čega je i bankrotirana tvornica i zemljište Dina Petrokemije.

“Gasfin je otvoren za sve varijante u kojem bi se gradio kopneni terminal. Hrvatska doprinos u realizaciji LNG terminala može dati u dosadašnjoj pripremljenoj dokumentaciji i dozvolama, a Gasfin je spreman sudjelovati sa zemljištem kao i u uspostavi financijske konstrukcije i izgradnji terminala. Nakon izgradnje može ostati njegov vlasnik, a korištenje omogućiti svim zainteresiranim stranama na tržištu ili ga predati na upravljanje Hrvatskoj”, rekao je Antunović.

Njegov projekt nazvan “Integralno rješenje” uključuje revitalizaciju tvornice polietilena, odnosno obnovu petrokemijske proizvodnje na području Dina Petrokemije, kogeneracijsku plinsku elektranu, kopneni LNG terminal, skladište etilena, industrijsku luku za izvoz polietilena i univerzalni pristan.

Kada bi se to ostvarilo, hrvatska bi se industrijska proizvodnja po njegovim riječima povećala za 1 do 2 posto na godišnjoj razini, otvorilo bi se 200 radnih mjesta, izvoz bi se povećao za 4 posto, a BDP između 0,3 do 0,5 posto.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU Mirko Zelić naglasio je da se rasprave oko LNG-a vode već 25 godina te da je terminal trebalo napraviti dok su bile bolje okolnosti, i u Europi i u Hrvatskoj. No, kako kaže, nikada nije kasno, ali izgradnju bi trebalo prepustiti stručnjacima, a ne politici.

Predstavnik Oksfordskog instituta za energetiku Patrick Heather rekao je da se tržište plina globalizira, a da je sastavni dio te globalizacije i LNG terminal.

Istaknuo je kako je stav Europske unije da države trebaju osigurati više izvora energenata te kako je na državama da to provedu. I on smatra da bi kopneni terminal otvorio više mogućnosti za upotrebu.

Energetski savjetnik općine Omišalj Ognjen Antunac oštro se usprotivio plutajućem terminalu kazavši da to nije predviđeno u prostornim planovima općine, te da za njegovu primjenu nisu napravljena istraživanja.

“Nemamo ništa protiv kopnenog terminala, protiv njega se nitko ne bi bunio, gradnja je mogla započeti prije godinu dana”, rekao je Antunac, dodavši da bi plutajući terminal ugrozio ekonomiju Omišlja, pogotovo turistički sektor.

T.R./H

foto: arhiva.nh

 

Tagovi: ,