eko industrija

Home / eko industrija/gastronomija/Poslovne vijesti / Cipar šesta zemlja EU-a po površinama organske poljoprivrede

Cipar šesta zemlja EU-a po površinama organske poljoprivrede

Dok u nas ekološka ili organska poljoprivreda tek hvata zalet, neke zemlje poput Cipra sprintaju punom snagom. Cipar je šesta zemlja EU po razvijenosti i postotku površina organske poljoprivrede.  Da Ciprani od ekološke poljoprivrede mogu dobro živjeti, uvjerio se HRT-ov Dragan Nikolić.

Razgovarao je s Vassilisom Kyprianouom, vlasnikom organske farme. On je još dok je studirao agronomiju u Grčkoj, sanjao o svojoj organskoj farmi. Na jednoj takvoj, u Irskoj, proveo je dio prakse kao student. Nakon povratka na Cipar dvije godine radio je u privatnom sektoru, pa još dvije za vladinu agenciju zaduženu za financiranje poljoprivrednika. Shvatio je ipak da je najsretniji na selu, kojemu se u konačnici vratio. Prijavio se za novac iz europskih fondova, kojim Bruxelles sufinancira izgradnju farmi i poljoprivrednih pogona. Tri godine nakon podnošenja molbe dobio je 550 tisuća eura, dotad je preživljavao uz zajam banke. Danas s ponosom, uz još samo troje radnika, vodi brigu o organskoj farmi vrijednoj milijun eura.

Na Cipru se teško baviti organskom poljoprivredom. Prvi je razlog to što imamo izrazito toplu i suhu klimu. Bavljenje stočarstvom stoga je iznimno teško, jer nije lako osigurati potrebnu stočnu hranu. Ima mnogo teškoća i u prodaji naših proizvoda. Riječ je o malenom tržištu pa su proizvodi znatno skuplji od tzv. konvencionalnih. Uz to, najudaljeniji smo europski otok i sve što je potrebno uvesti ili izvesti veoma je skupo, kaže Kyprianou.

Od 2010. Vassilis Kyprianou bavi se organskom proizvodnjom ovčjeg i kozjeg mlijeka, od kojih dobiva i niz certificiranih proizvoda. To je prva i jedina takva ciparska farma. Njegove ovce na dan daju litru i pol mlijeka, koze dvije i pol. Litru kozjeg organskog mlijeka prodaje za tri eura, euro skuplje od konvencionalnog. Proizvodi i organsku piletinu i jaja.

Osim što se izvozi u Grčku i Englesku, organski kefir s farme Riverland prodaje se i u trgovini zdrave hrane s najboljom ponudom organskih proizvoda na Cipru, onoj u najvećem otočnom gradu Limassolu.

Većina ovdašnjih organskih proizvođača svoje proizvode isporučuje izravno potrošačima ili prodavaonicama, bez posrednika, pa za njih postiže višu cijenu. Organski mliječni proizvodi za krajnjeg su kupca skuplji od konvencionalnih od 10 do 20 posto. Ako je riječ o uvozu, najviše 20 posto… Avokado, primjerice, uzgajivači prodaju za dva eura i 75 eurocenti, u trgovinama stoji i do dva eura više. Vegetarijanci ili vegani dobro prolaze, izbor je velik. S mesom je teže. Na Cipru nema organske proizvodnje triju glavnih vrsta mesa – janjetine, svinjetine i govedine. Osobito je problematična govedina, koja je prvi izbor svakog kupca koji želi organske namirnice. Ima piletine, ali ne i puretine i pačetine.

Kilogram organski uzgojene piletine, kao i onih pilića koji slobodno šetaju ciparskim poljima, stoji između 4 i pol i osam eura. Uvezeno organsko meso skuplje je i do 30 posto. Ciparski Grci inače nisu veliki konzumenti organske hrane. Na kontinentalne prvake u toj kategoriji Nijemce – slijede ih Danci i Austrijanci – mogu biti samo ljubomorni.

Lakis Pingouras, predsjednik Ciparske udruge organskih poljoprivrednika, u svojem stakleniku uzgaja rajčice i mahune. Godišnje u organsku proizvodnju uloži oko 4000 eura, zaradi pet puta više. Najviše na organski uzgojenim bananama, kojih kilogram u trgovinama stoji između 2 i 2 i pol eura. Na organskim rajčicama, kojih na godinu ubere tonu, zaradi i do 3000 eura. Za upola manji urod mahuna oko 2500. U organskoj je poljoprivredi dva desetljeća, koliko i postoji ovdašnja udruga organskih poljoprivrednika.

Sve je više ciparskih Grka koji se odlučuju za organsku poljoprivredu, stočarstvo u toj priči ravnopravno konkurira poljodjelstvu. Ove zime 130 ljudi prijavilo se za stvaranje start-upova, farmi za uzgoj ovaca i koza.

novo.hr

foto: scr.hrt