Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Hrvatska prva u Europi po štetama, zadnja po osiguranjima

Hrvatska prva u Europi po štetama, zadnja po osiguranjima

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Hrvatska je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se.

Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70 posto ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5 posto ukupnih gubitaka.

Većina nije upućena

Po podacima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu, te iznosi između 0,1 posto u 2013. godini do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. godini. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a.

O kolikim iznosima za nacionalnu ekonomiju se radi, vidi se kad se ti podaci usporede s izdvajanje za kulturu, koja su tijekom 2015. iznosila 938.561.200 kuna, odnosno 0,28 BDP-a. Izdvajanja za kulturu u 2016. iznosila su 0,26 posto BDP-a, dakle za te dvije godine prosječno polovicu iznosa prijavljenih izravnih ekonomskih šteta!

Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u, pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika.

Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije, stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak. Slične odgovore dobili smo s nekih katedri za ekonomiju okoliša u Hrvatskoj.

Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine je to pitanje postavio sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke.

Na “forumu” nula postova

Iz MF-a su odgovorili da su nadležni za dio odgovora. Po strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi, a tek se sporadičnije zadnjih desetak godina javljaju štete od poplava koje su iznimno velike, no djelovanjem državnih institucija spriječen je niz slučajeva koji su prijetili poplavama velikih razmjera, kaže se u odgovoru MF-a.

Važno je uzeti u obzir kako sam nastanak šteta ovisi o klimatskim promjenama na koje nije moguće utjecati i boriti se protiv istih. Te se štete mogu jednim dijelom kontrolirati, ali ne i u slučajevima velikih katastrofa kao što su požari i slično, dodaje se.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) poslalo je odgovor na tri i pol kartice u kojem se uglavnom nabrajaju zakonski paragrafi i navode upravne definicije. Za dodatne informacije uputili su nas na “Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalnog foruma za razmjenu mišljenja….”. Posjet stranici www.platforma.hr, koja je, čini se, podignuta 2013. godine, otkriva da se na forumu za to vrijeme ukupno upisalo 44 posjetitelja, koji su ostavili ukupno 0 (nula) postova.

Ne može se reći kako RH ima slabu zaštitu od elementarnih nepogoda, već je potrebno konstatirati kako se u budućnosti mora u još većem obimu voditi mjerama preventive što je nužno jasno definirati radilo se to o poljoprivredi, poplavama ili požarima, kaže se u odgovoru MF-a.

Udio šteta za koji se postavlja pitanje nije zaista nezanemariv, no ovoga trenutka MF ne može komentirati niti potvrditi navode koji su iznijeti, a kamoli određivati se o ekonomskim gubicima i njihovoj mjerljivosti, kaže se u odgovoru MF-a.

T.R./h

foto: arhiva NH