Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti/tehnologija / Jučer se dogodio najveći dnevni pad dionica Facebooka od 2014.

Jučer se dogodio najveći dnevni pad dionica Facebooka od 2014.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak najvažniji indeksi pali više od 1 posto, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor, posebice dionicu Facebooka, zbog bojazni ulagača od zaoštravanja regulacije u tom sektoru.

Dow Jones potonuo je 335 bodova ili 1,35 posto, na 24.610 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,42 posto, na 2.712 bodova, a Nasdaq indeks 1,84 posto, na 7.344 boda.

Najveća je gubitnica jučer bila dionica Facebooka, s padom cijene za 6,8 posto, nakon što su zakonodavci iz SAD-a i Europe pozvali izvršnog direktora te društvene mreže Marka Zuckerberga da objasni kako je konzultantska tvrtka koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

Pad od gotovo 7 posto najveći je dnevni gubitak Facebookove dionice od ožujka 2014. godine. Sada je cijena te dionice 10,8 posto niža u odnosu na njezinu rekordnu razinu, dosegnutu početkom veljače, pa se smatra da je uronila u područje korekcije, što znači da je 10 posto ispod njezine prethodne najviše razine.

“Ulagače zabrinjava pitanje hoće li Facebook ubuduće moći dobiti oglašivače da plate onoliko koliko plaćaju danas. No, investitori nisu zabrinuti samo zbog mogućeg gubitka oglašivačkog novca, plaše se i da bi te kompanije mogle potpasti pod strožu regulaciju”, kaže Kim Forrest, analitičarka u tvrtki Fort Pitt Capital.

Pad Facebooka pritisnuo je i ostale dionice u tehnološkom sektoru, pa su cijene Applea, Microsofta i Alphabeta skliznule između 1,5 i 3 posto. Zbog toga je jučer tehnološki sektor bio najveći gubitnik, s prosječnim padom cijena od 2,1 posto.

Ulagači su oprezni i zbog toga što u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika Feda, prva koju vodi novi predsjednik američke središnje banke Jerome Powell.

Očekuje se povećanje ključne kamatne stope Feda za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,5 do 1,75 posto, što bi bilo prvo povećanje cijene novca u SAD-u u ovoj godini.

Lani je Fed ključne kamate povećao u tri navrata, a ove bi godine to mogao učiniti u tri ili četiri navrata, ovisno o kretanju inflacije u SAD-u. A to će, pak, ovisiti o jačanju potrošnje nakon porezne reforme, uvedene početkom ove godine, i rastu gospodarstva.

Ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata nakon što je Trump prošloga tjedna najavio nove carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD.

Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, a nedavno i na čelik te aluminij, zbog čega jačaju rizici od protumjera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,69 posto, na 7.042 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,39 posto, na 12.217 bodova, a pariški CAC 1,13 posto, na 5.222 boda.

P.T./H

foto: NYSE