eko industrija

Home / eko industrija/Poslovne vijesti / Ljubljana kao “Zelena prijestolnica Europe 2016.”, mogla bi i za naše gradove biti primjer

Ljubljana kao “Zelena prijestolnica Europe 2016.”, mogla bi i za naše gradove biti primjer

Ljubljana koja ima titulu “Zelene prijestolnice Europe 2016.”, mogla bi i za gradove u Hrvatskoj biti primjer kako gospodariti otpadom, kako najprometniju ulicu u središtu grada zatvoriti za automobile i prepustiti je gradskim autobusima, biciklistima i pješacima koji je zajednički dijele bez prometne signalizacije, traka i zebri, ali i kako proizvoditi kvalitetan gradski med i od invazivne ambrozije razne proizvode.

Udruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednice je kao tajništvo mreže za održivu urbanu mobilnost “CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa” za članove mreže u studenom organizirala studijsko putovanje u Ljubljanu. ODRAZ je među osnivačima te mreže kojoj je dosad pristupilo 139 gradova i organizacija.

Direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić kaže kako svake godine organiziraju studijsko putovanje u neki drugi grad, pa je tako lani bilo u Grazu, a preklani u Zuerichu.

Ljubljana je, kaže, “iskoristila” projekt CIVITAS ELAN kako bi s građanima razgovarala o namjeri da Slovensku ulicu, tada najprometniju gradsku prometnicu, zatvore za automobilski promet. Slovenija od svih zemalja članica CIVINET-a otišla najdalje u izradi planova održive mobilnosti (SUMP) pa sve ostale zemlje mogu učiti od nje, kaže.

Zašto je Ljubljana “Zelena prijestolnica Europe 2016.”

Ljubljana je dobila nagradu “Zelena prijestolnica Europe 2016.”. Riječ je o inicijativi Europske komisije, u okviru koje grupa stručnjaka za zaštitu okoliša i povjerenstvo svake godine dodjeljuju tu titulu. U Gradu Ljubljani kažu da je njihova vizija do 2025. biti idealan grad koji se razvija u skladu sa svojom poviješću. Biti metropola po kvaliteti života, po sigurnosti i toleranciji te biti ekološki grad – grad u harmoniji s prirodom.

Slovenska ulica, nekada najprometnija prometnica sada predstavlja dijeljeni prometni prostor u kojem nema prometne signalizacije te je primjer ulice u kojoj javni prijevoz, pješaci i biciklisti imaju ključnu prednost u kretanju kroz grad, svi paze jedni na druge i funkcioniraju. Najveći rizik takve rekonstrukcije za Grad predstavljao je dijeljeni prostor s gradskim autobusima, jer to je glavna prometnica javnog prometa s preko 1600 autobusa dnevno. U Gradu su vrlo ponosni što se nakon rekonstrukcije te ulice nije dogodila niti jedna ozbiljna prometna nesreća.

Dobivanju titule doprinijelo je uvođenje velike pješačke zone u središtu Ljubljane, učinkovit sustav javnog bicikla, sve suvremeniji javni promet, električni “car-sharing” odnosno zajednička vožnja te “shared-space”, dijeljene prostora na središnjoj prometnici.

Kao šampion u recikliranju otpada, Ljubljana se sve više afirmira u uvođenju kružnog gospodarstva, inventivnoj borbi protiv invazivnih biljaka i gradskoj proizvodnji kvalitetnog meda. Ljubljana je tu titulu dobila i zbog svog “zelenog identiteta” jer su tri četvrtine gradskih površina zelene, a u području Natura 2000 je 16,5 posto gradske površine. Dobila je i Europsku nagradu za urbani javni prostor zbog uređivanja riječnih brijegova i mostova na rijeci Ljubljanici.

Ljubljana je “Zelena prijestolnica Europe” i zbog održive mobilnosti. Ima besplatan javni prijevoz putnika malim električnim vozilima nazvanim “Kavalir”. Tko god hoće, može se, umjesto da pješači, besplatno prevesti “Kavalirom” do svoje željene lokacije u centru. Ima i “Eurban” te “Car sharing” model Avant2Go – sistem dijeljenja električnih vozila. Ona promovira i biciklizam – širenje sustava iznajmljivanja bicikala i parkirališta za bicikle.

Sofisticiran sustav upravljanja otpadom, prirodna voda za piće, pčelinji put i projekt Applause

“Zelenom prijestolnicom Europe 2016.” Ljubljana je proglašena i zbog sofisticiranog sustava upravljanja otpadom, koji odvojeno prikuplja i zbrinjava u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom, bez spalionice. U središtu Ljubljane postavljene su  “podzemne jedinice” za odvojeno prikupljanje otpada, ali i koševi s otvorima u raznim bojama, kako bi se i u njih mogao otpad odvojeno ubacivati.

Ljubljana se može pohvaliti i vodom za piće iz vodovoda, koja se ne tretira tehnološkim procesima.

U 2016. provela je i projekt “Zeleno partnerstvo” te je posađeno 12.000 novih stabala u gradu.

U okviru “Zelene prijestolnice Europe 2016.” nastao je i “Pčelinji put”. Pčelarstvo se razvija kroz obrazovanje pčelara, nuđenjem pomoći za razvoj te sufinanciranjem pčelarskih društava. Gradski med je i novi turistički proizvod, a pčelarstvom se predstavlja prirodna i kulturna baština Ljubljane te razvijaju nove urbane košnice. Med se promovira  manifestacijom “Medni dan”, a ljubljanski med je i “protokolarni gradski poklon”.

Studenti su projektirali i izradili urbane košnice koje istovremeno poštuju smjernice za uzgoj pčela i obogaćuju urbani prostor. Dosadašnji rezultati su i sađenje medovitog drveća i biljaka na javnim površinama u Ljubljani, inzistiranjem na autohtonim medovitim vrstama, uključivanje baštine u nove proizvode.

Ističe se značaj pčela za samoopskrbu grada, grade se urbani pčelinji domovi – podloge i košnice, informira se građane i promovira gradski med. Kroz obrazovne programe znanje se prenosi na najmlađe.

U Ljubljani je proveden i pilot projekt prerade japanskog dresnika u papir na poluindustrijskoj razini, a provodi se i EU projekt Applause – od štetnih do upotrebljivih invazivnih biljaka, cilj kojega je riješiti pitanja upravljanja invazivnim netradicionalnim biljkama putem “zero-waste” pristupa i kružnog gospodarstva.

Takve biljke se danas kompostiraju ili spaljuju, a Ljubljana ih je odlučila iskoristiti za druge korisne svrhe. Od invazivnih biljaka dobiveni su primjerice papirnati proizvodi (promocijski darovi, papirnata galanterija i sl.), proizvodi od drveta (namještaj, košnice, …). U projekt je uključena javnost.

Zamjenik gradonačelnika Koželj: Grad treba biti prostor za eksperimentiranje i inovacije

Zamjenik gradonačelnika Ljubljane Janez Koželj, po struci gradski arhitekt, smatra da grad treba biti prostor za eksperimentiranje i nositelj inovacija.

“Eminentno u arhitekturi je traženje rješenja za realne probleme, a to je moguće samo nekim novim pokušajima, novim idejama. Znači, treba eksperimentirati.”, poručio je u razgovoru za Hinu.

Objasnio je da je to strategija taktičkog ubanizma te da je grad najbolji prostor za eksperimentiranje. U gradovima se uvijek traže nova rješenja jer grad nema vremena čekati, problemi koje treba rješavati su stvarni. Sve što su napravili u Ljubljani bila su prototipska rješenja, kaže.

Posebno je istaknuo takozvani “dijeljeni prostor”. “Mi smo čitavu pješačku zonu proglasili kao ‘shared space’, kao dijeljeni prometni prostor. Tu ima i ekonomske logike – zašto graditi posebno put za bicikliste i dostavu, jer to košta pa smo sedam puta povećali pješačku površinu. Ona je u različitim režimima, negdje je dozvoljen pristup automobilima lokalnih stanovnika, a negdje nije”, rekao je.

Primjerice, u Slovenskoj ulici uvijek je moguća dostava i promet za one koji tamo stanuju, a drugima nije. Tamo je napravljeno i najveće stajalište gradskih autobusa s 11 najprometnijih linija u gradu. “To je prostor koji dijele autobusi, bicikli i pješaci. Bilo je to rizično, ali projekt je fantastično uspio jer nema nesreća. To su prihvatili građani i polako su naučili kako se u prostoru treba dogovarati, biti pažljiv i poštivati druge”, rekao je.

T.R./h

foto: Tripadvisor