Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / RBA: Ukupni depoziti u godinu dana skočili 5 posto, na 288 milijardi kuna

RBA: Ukupni depoziti u godinu dana skočili 5 posto, na 288 milijardi kuna

Ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj iznosili su na kraju rujna 288 milijardi kuna, što je za 14 milijardi ili 5,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Tako je nastavljen trend rasta ukupnih depozita na godišnjoj razini koji traje još od prosinca 2011. godine, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu depozitnog novca, s obzirom da su štedni i oročeni depoziti u rujnu zabilježili pad na godišnjoj razini, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Depozitni novac, koji obuhvaća novčana sredstva na tekućim i žiroračunima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, premašio je u rujnu 86 milijardi kuna, što je za 16,6 milijardi ili 23,8 posto više nego godinu dana prije.

Nasuprot tome, ukupni štedni i oročeni depoziti u negativnom su trendu od listopada 2016. Na kraju rujna su iznosili 202 milijarde kuna, što je za 2,2 milijarde ili 1,1 posto manje nego godinu dana prije.

Pad štednih i oročenih depozita posljedica je pada deviznih depozita, budući da su na kraju rujna kunski štedni i oročeni depoziti, uz mjesečni i godišnji rast, premašili 35 milijardi kuna”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

S druge strane, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji čine oko 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj su razini pali za 1,5 posto ili 2,5 milijardi kuna, na 166,5 milijardi.

„Struktura i trendovi kod iznosa depozita jasno oslikavaju veću sklonost držanja likvidne imovine, koja je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju”, navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je to posljedica visoke likvidnosti u financijskom sustavu zahvaljujući, među ostalim, ekspanzivnim mjerama monetarne politike HNB-a.

„Visoka likvidnost bit će tijekom cijele 2018. godine obilježje domaćeg financijskog sustava, što uz projicirane umjerene stope rasta kreditiranja implicira nastavak niskih pasivnih kamata. Tako će se povećana sredstva za štednju vjerojatno više usmjeravati u depozitni novac, a manje u štedne i oročene depozite”, zaključuju analitičari RBA.

T.R./hina

foto: novo.hr

Tagovi: