Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Rekordna proizvodnja uljane repice, smanjena proizvodnja pšenice

Rekordna proizvodnja uljane repice, smanjena proizvodnja pšenice

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o biljnoj proizvodnji pokazuju da je uljana repica lani zabilježila rekordnu proizvodnju u zadnjih 27 godina, dok je proizvodnja pšenice pala, a silažni kukuruz i šećerna repa bilježe najveći pad priroda po hektaru.

Uljane repice je, prema podacima DZS-a, lani proizvedeno 135.810 tona, što je 20,2 posto više nego u 2016. godini. To je ujedno i najveći prirod od 1990., napominju statističari.

Uljane repice je posijano na 48.616 hektara, što je 32,2 posto više nego u 2016., a urod po hektaru iznosio je 2,8 tona, dok je u 2016. bio 3,1 tonu.

Podaci o prirodima po hektaru pokazuju da je silažni kukuruz u 2017. ostvario najveći pad priroda po hektaru, i to sa 41,4 tone u 2016. godini, na 30,3 tone po hektaru. Silažnog je kukuruza lani proizvedeno 858.058 tona ili 33,1 posto manje nego u 2016., a površine pod silažnim kukuruzom su smanjene za 8,7 posto, na 28.288 hektara.

Smanjen je i prirod po hektaru šećerne repe, i to sa 75,5 tona u 2016. na 66,3 tone u prošloj godini. Šećerne je repe lani proizvedeno 1,29 milijuna tona ili 10,8 posto više, a površine pod šećernom repom su povećane za 26,1 posto, na 19.533 hektara.

Smanjeni su i prirodi po hektaru krumpira za 3.800 kilograma, kukuruza za zrno za 2.200 kilograma, djeteline za 2.100 kilograma, graška za suho zrno i bundeve za ishranu stoke za 1.500 kilograma.

Smanjena proizvodnja pšenice

Najveće smanjenje površina, i to za gotovo 13 posto lani je prema godini ranije zabilježeno kod žitarica pod kojima je bilo 461.483 hektara.

Smanjene su i površine pod svježim povrćem i jagodama, za 3,8 posto.

Statistika pokazuje i da je proizvodnja pšenice smanjena 28,9 posto, na 682.322 tone. Pod pšenicom je lani bilo 116.150 hektara ili 30,9 posto manje, a prirod po hektaru je iznosio 5,9 tona, dok je u 2016. bio 5,7 tona.

Smanjena je i proizvodnja pojedinih vrsta voća – mandarina za 63,7 posto, na 19.011 tona, šljiva za 12,9 posto, na 8.209 tona, smokvi za 20,8 posto itd.

Istodobno je proizvodnja jabuka povećana 26,3 posto, na 56.570 tona, breskvi i nektarina za 53,9 posto, na 7.387 tona, bobičastog voća za 82,9 posto, na 1.441 tonu, višanja za 12 posto, na 8.770 tona itd.

Proizvodnja grožđa je prošle godine iznosila 116.307 tona, što je 5,9 posto manje nego u 2016. godini.

Kod povrća je pala proizvodnja kupusa, za 6,4 posto, na 35.318 tona, mrkve za 15 posto, na 13.676 tona, luka i češnjaka za 26,6 posto, na 20.770 tona, maslina za 7,2 posto, na 28.947 tona itd.

Istodobno je povećana proizvodnja rajčice, za 34,2 posto, na 41.223 tone, krastavaca i kornišona za 35,4 posto, na 10.622 tone, salate za 5,5 posto, na 5.911 tona, paprike za 0,2 posto, na 19.303 tone itd.

T.R./H

foto: fah

Tagovi: