Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Svjetska banka blago povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Svjetska banka blago povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Svjetska banka blago je povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, upozoravajući pritom da aktivnosti u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj koči posustajanje izvoza i manjak radne snage.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,8 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo. U izvješću iz lipnja prošle godine rast je procijenjen na 2,7 posto.

Za 2018. SB procjenjuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, čime je povisio lipanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

Potvrdio je pak lipanjsku procjenu za iduću godinu prema kojoj bi aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu trebale porasti 2,8 posto.

U 2021. godini rast bi trebao usporiti na 2,6 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci.

“Posustajanje izvoza i manjak radne snage zakočili su rast u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, dok su su proračunska podrška i snažna potrošnja omogućili Poljskoj rast za snažnijih pet posto”, ističe se u izvješću Svjetske banke.

Najviše je u toj skupini zemalja snižena procjena rasta rumunjskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini. U SB-u sada procjenjuju da će rumunjsko gospodarstvo ove godine porasti 3,5, posto, te 3,1 posto u 2020. U odnosu na lipanjske procjene to je jedan postotni bod manje za 2019. godinu

Snižene su i procjene rasta bugarskog gospodarstva u ovoj godini i idućoj godini, za pola odnosno 0,6 postotnih bodova. U SB-u tako očekuju da će bugarsko gospodarstvo ove godine porasti 3,1 posto, te tri posto u 2020.

U cijeloj skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji aktivnosti bi ove godine trebale porasti 2,3 posto, osjetno slabije no što su prognozirali u lipnju, objašnjavajući sniženu prognozu financijskim stresom u Turskoj.

Napominju također kako se ta prognoza temelji na pretpostavci o kontroliranom zaoštravanju globalnih uvjeta financiranja, prosječnoj cijeni nafte od 67 dolara za barel u iduće tri godine i postupnom usporavanju aktivnosti u eurozoni. Scenarij također ne uključuje eskalaciju geopolitičkih napetosti.

K.N./hina

foto: WB

Tagovi: