Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti/turizam / Turizam u 2018. očekuje daljnji rast prometa, investicija i zapošljavanja

Turizam u 2018. očekuje daljnji rast prometa, investicija i zapošljavanja

Hrvatski turizam u 2018. očekuje daljnji porast prometa za oko 5 posto, dodatni rast investicija te zapošljavanja za oko 15 tisuća ljudi više nego u 2017., kao i izmjene turističkih i drugih zakona koji bi trebali pridonijeti jačanju učinkovitosti i konkurentnosti sektora.

S očekivanim ukupnim prihodom od turizma od oko 11,5 milijardi eura, od čega bi se, po procjenama, prihodi od stranih turista trebali kretati oko 10 milijardi eura, otprilike 1,5 milijardi bilo više nego u 2016., a prihodi od domaćih turista oko 1,5 milijardi eura, 2017. je rekordna godina u hrvatskom turizmu.

Procjenjuje se da će biti zabilježeno ukupno oko 18,5 milijuna dolazaka turista i oko 102 milijuna noćenja.

U 2018. oko 20 milijuna turista

“U 2018. u turizmu očekujemo dalji porast i fizičkog i financijskog prometa od oko 5 posto, što su konzervativna očekivanja, jer se dosta toga novog priprema za jačanje prometa u pred i posezoni iduće godine, uključujući i snažniju suradnju s touroperatorima i avio prijevoznicima, koji planiraju više programa i letova u proljetnim i jesensko-zimskim mjesecima prema Hrvatskoj iz svijeta”, ističe za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

Tako bi se u turizmu u 2018. mogli dosegnuti novi rekordi, oko 20 milijuna dolazaka turista, oko 110 milijuna noćenja i više od 12 milijardi eura prihoda ukupno od stranih i domaćih turista, čime bi se, po ocjeni Cappellija, još više približili zacrtanom cilju iz turističke strategije o ostvarivanje 14 do 15 milijardi eura prihoda do 2020.

I mnogi drugi nadaju se da će većina porasta iduće godine biti ostvarena u pred i posezoni, jer u srpnju i kolovozu gotovo da i nema više prostora za rast zbog nedostatka kapaciteta, mada se i u 2018., kao što je bilo i ove godine, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela raznih veličina.

Očekuju se i snažniji razvoj turizma na kontinentu, gdje su gotovo sve županije u 2017. zabilježile porast prometa, a kao hit regije za 2018. se nameću Slavonija i Lika, dok se među proizvodima dosta ulaže i razvija, i uz pomoć Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), cikloturizam te drugi posebni oblici ponude, uključujući ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, adrenalinski i riječni turizam, pogotovo riječni kruzing.

Porasti su prije ljeta dobrodošli i zbog tzv. ‘overtourisma’ ili prekomjernog turizma, koji se u 2017. kao fenomen počeo sve češće i više spominjati, posebice u zemljama kao što su Španjolska i Francuska. No, bilo je primjera i u Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, zbog prevelikog broja gostiju s kruzera i drugih usred ljeta, zbog čega su gradske vlasti za 2019. najavile modele za ograničavanje posjeta. Velikih je gužvi bilo i u drugim turističkim destinacijama, kao i u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, zbog čega su negdje prvi puta uvedene i ograničenja posjeta (Krka).

Zbog velikih ljetnih vrućina, potom i velikih požara u Dalmaciji, pa i poplava u 2017. se više nego do sada analizirao i utjecaj klimatskih promjena na turizam, ali i mogućnosti hrvatskih prihvatnih kapaciteta za ogroman broj turista, pogotovo u ljetu, na Jadranu, kada su se stvarale velike prometne gužve i kolone na cestama te u morskim i zračnim lukama, uz određena predviđanja da će doći do ‘pucanja’ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture ako se u njeno osnaživanje ne ulože određena sredstva.

Moguće i više od milijardu eura investicija

Rekordna je 2017. bila i po investicijama od oko 850 milijuna eura, većinom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, proizvode, kao i u kadrove. U 2018. bi, prema najavama i anketi Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna, a možda i milijardu eura, ako se ostvare najave o početku realizacije projekata zdravstvenog turizma.

Kao i do sada, najviše će investirati hotelijerske kompanije u hotele, pripadajuće sadržaje, usluge i radnu snagu, ali i u kampove u svom vlasništvu te infrastrukturu, zbog čega hotelijeri drže i traže, kako poručuju iz nacionalne udruge hotelijera UPUHH, bolje zakonske i porezne uvjete poslovanja, uključujući i stalno traženje smanjenja PDV-a za ugostiteljstvo te raznih brojnih parafiskalnih nameta, jer se, unatoč ulaganjima i otvaranjima novih hotela, udjel hotela u ukupnim smještajnim komercijalnim kapacitetima u turizmu još uvijek nije povećao na željenih 18 do 20 posto.

T.R./h

foto: arhiva/h