Adrović: Banke imaju višak likvidnosti od oko 15 milijardi kuna, čekamo potražnju

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović u petak je rekao kako hrvatske banke u ovome trenutku imaju dovoljno likvidnosti da zadovolje svu potražnju te da su u očekivanju njezina povećanja.

“U ovome trenutku višak likvidnosti na računima banaka je otprilike 15-ak milijardi kuna ili 2 milijarde eura. Ono što banke imaju kao rezervnu likvidnost, kao obveznu rezervu na računu centralne banke, a koja se može relativno lako otpustiti dovođenjem stope rezerve od izrazito visoke, a ne znam da je ima itko višu od nas, na razinu one drugih zemalja, dobivamo još nekih 21 milijardu kuna. Dakle, to je 35 milijardi kuna ili nešto manje od 5 milijardi eura”, kazao je Adrović na okruglom stolu “Banke i gospodarski rast”, u sklopu 5. susreta guvernera regije u organizaciji Lidera i HUB-a.

Osvrnuši se na izostanak potražnje banaka za kunama na strukturnim repo aukcijama, koje održava Hrvatska narodna banka (HNB), Adrović je rekao kako su ti krediti relativno skupi.

Pojasnio je da banke drže svoj novac kao obveznu rezervu na računu središnje banke, a netko im nudi novac po cijeni od primjerice 1,6 posto, slikovito zapitavši zašto bi to uzele.

Naveo je da velike banke uglavnom nisu imale potrebu za tim, a male nešto da, jer im je to bio glavni izvor likvdinosti.

“Sve u svemu, banke u Hrvatskoj imaju dovoljno likvidnosti u kunama da zadovolje potražnju za kreditima. Mi smo u očekivanju te potražnje”, ustvrdio je Adrović.

Nešto ranije u petak, na otvaranju susreta guvernera, Adrović istaknuo je da je oporavak krediranja u Hrvatskoj započeo krajem 2015., da bi u 2016. rast kredita poduzećima bio čak i izraženiji nego stanovništvu, dosegnuvši stopu od 12 posto, naprema 8 posto.

Guverner HNB-a Boris Vujčić osvrnuo se također na strukturne repo aukcije, na kojima u posljednjih par navrata nije bilo potražnje. Kazao je da će ih i dalje održavati, ali vjerojatno u ponešto izmijenjenom obliku, s obzirom da u hrvatskom financijskom sustavu postoji višak od 16 milijardi kuna.

Ipak, nije želio iznositi detalje o tome na koji način ih misli mijenjati.

Kako je istaknuto, najviše su na repo aukcijama sudjelovale male i srednje banke, a velike banke puno manje, i takav trend očekuje i ubuduće. Te aukcije pomažu prvenstveno da se podupre potražnja za kunskim kreditima, koja je, naveo je, daleko veća nego prije krize.

D.B./h

foto: ECB