Danas je 92. Svjetski dan štednje: Pogledajte kolika je ukupna štednja hrvatskih građana

Danas je 92. svjetski dan štednje

Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan tog datuma 1924. u Milanu.

Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša.

Hrvati vole štediti

Štednja hrvatskih građana u bankama krajem rujna iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a višegodišnji podaci govore da građani još uvijek višak svojih prihoda najradije ‘ulažu’ u štednju, i to sve više u domaćoj valuti.

Naime, iako u štednji građana i nadalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti i na njih se, po podacima HNB-a za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili iznos od 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama i kunski su štedni i oročeni depoziti krajem rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna.

Sve veći rast štednje u kunama

Na sve veći rast štednje u domaćoj valuti upućuju i nedavno objavljeni podaci Zagrebačke banke po kojima su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama (a vista i oročeni depoziti) od kraja 2010. do početka rujna rasli za čak 30,4 milijardi kuna ili za 18,9 posto. Pritom od ukupnog rasta depozita od preko 30 milijardi kuna, na kunske depozite ‘otpada’ 18 milijardi kuna, a na devizne 13 milijardi kuna.

Stoga se povećao i udio kunskim u ukupnim depozitima s 20,6 posto krajem 2010. na 26,7 posto krajem kolovoza ove godine, dok se istodobno udio deviznih depozita te depozita u kunama s valutnom klauzulom smanjio sa 75,1 na 70 posto, odnosno s 4,4 na 3,4 posto.

Tendencija prelaska na kunsku štednju još je izraženija unazad godinu dana: u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana iskazani u kunama povećani su za 3,2 milijarde, pri čemu su depoziti u kunama povećani za 4,7 milijardi, dok je kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom istodobno smanjena za 1,5 milijardu kuna. Na taj način je, samo u tom razdoblju, udio kunskih depozita povećan za više od 2 postotna boda: s 24,6 na 26,7 posto.

Također, sve je uočljivija i tendencija smanjivanja štednje građana u obliku oročenih depozita, kao i oročavanju na dulja razdoblja.

HUB: Hrvati su štedljivi

Da su Hrvati štedljivi, pak, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka (HUB), prema kojoj njihova financijska imovina brzo raste, premda se kamatne stope nalaze na povijesno najnižim razinama. Kako se sve više smanjuje iznos kredita građanima, neto financijska imovina Hrvata raste brže od ukupne financijske imovine te je dosegnula 409 milijardi kuna polovicom ove godine, od čega više od 50 posto čine novac i depoziti kod kreditnih institucija. Od 2012. godine financijska imovina građana rasla je dakle za oko 58 milijardi kuna, odnosno 20 posto, kažu u HUB-u, dodajući kako to znači da financijska imovina po stanovniku sada iznosi oko 13 tisuća eura.

HUO: ulažite u osiguranja 

Hrvatski ured za osiguranje (HUO), pak, građane poziva da ulažu u životna i dobrovoljna mirovinska osiguranja, podsjećajući na starenje stanovništva i ograničena proračunska sredstva.

Prosječan stanovnik razvijenih zemalja, kažu u tom udruženju osiguravajućih društava, ulaže nešto manje od jedne trećine svoje financijske imovine u društva za osiguranje i mirovinske fondove kao oblik dobrovoljne štednje za mirovinu. Ukoliko se ovom udjelu pridoda i dio ulaganja u bankovne depozite, investicijske fondove i vrijednosne papire koji su uloženi u svrhu štednje za mirovinu može se zaključiti kako je štednja za mirovinu najvažniji oblik financijske imovine stanovništva u razvijenim zemljama. Prema podacima o kretanju na tržištu osiguranja u Hrvatskoj za 2015. godinu, pak, ukupna premija po stanovniku za životna osiguranja iznosila je 692 kuna, što je, kažu, znatno ispod razine zemalja Europske unije.

 

D.B./h