Dvije trećine zaposlenih mladih živi s roditeljima

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj blago je porasla u protekle tri godine, no i dalje smo uz Grčku, Italiju i Španjolsku na samom dnu ljestvice.

Na razini svih članica EU-a stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godine života lani je iznosila 65,6 posto, U Hrvatskoj 55,8 posto (za razliku od 52,5 posto u 2013. godini).

Nižu stopu aktivacije radno sposobnog stanovništva ima Grčka (50,8 posto), a blago višu Italija (56,3) te Španjolska 57,8 posto, piše moj-posao.net.

U svim ostalim članicama zaposleno je minimalno 61 posto radno sposobnog stanovništva, pri čemu najvišu stopu zaposlenosti imaju Njemačka i Nizozemska (74, odnosno 74,1 posto).

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za prošlu godinu, što ju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) među državama EU-a Hrvatska ima najniži udio osoba koje rano napuštaju školu. Na razini Unije 11 posto stanovnika rano napušta obrazovni sustav, a u Hrvatskoj tek 2,8 posto.

U kućanstvima u kojima nitko ne radi u Hrvatskoj je lani živjelo 11,2 posto stanovnika (na razini EU-a 10,6 posto stanovnika). Zamjetno je da je došlo do blagog pada udjela onih koji žive u kućanstvima bez prihoda od rada s obzirom da je u 2013. u takvim kućanstvima živjelo 12,9 posto osoba, a u 2014. godini 12,2 posto. U kućanstvima u kojima nitko ne radi, pritom, lani je živjelo 8,4 posto djece za razliku od 11,9 posto u 2013. godini.

Bili zaposleni ili ne, mladi u Hrvatskoj sve više žive u zajedničkim kućanstvima s roditeljima. Porast broja mladih koji žive s roditeljima, prema rezultatima Ankete o dohotku stanovništva za prošlu godinu, što ju je objavio DZS, bilježi se u svim dobnim granicama.

Tako je lani čak 64,2 posto zaposlenih mladih osoba u punom radnom vremenu i dobi od 25 do 34 godine živjelo s roditeljima, dok ih je tri godine ranije živjelo 61,7 posto. Kada se, pak, pogleda kompletna dobna skupina od 18 do 34 godine života, lani je s roditeljima živjelo 44,9 posto mladih osoba zaposlenih u punom radnom vremenu, a u 2012. godini 41,9 posto.

Prošle godine 65,8 posto kućanstava nije bilo u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće (za razliku od 71,4 posto u 2012. godini).

Pritom 62 posto kućanstava navodi kako im troškovi stanovanja stvaraju znatno financijsko opterećenje, 34,5 posto navode samo da im je to financijsko opterećenje, a za svega 3,5 posto kućanstava troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.

Kupovina na rate, otplata putem kreditnih kartica i kredita, pri čemu se računaju samo potrošački krediti (bez stambenih), za 70,4 posto kućanstava predstavlja znatno financijsko opterećenje.

novo.hr

foto: pixabay