novogradnja

Home / novogradnja/Poslovne vijesti / Za energetsku obnovu višestambenih zgrada preko milijardu kn; kućanski aparati se više ne sufinanciraju

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada preko milijardu kn; kućanski aparati se više ne sufinanciraju

U iduće dvije godine u energetsku obnovu višestambenih zgrada u Hrvatskoj bit će uloženo preko milijardu kuna, od čega 629 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, temeljem natječaja koji je krajem listopada raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je odobreno 616 projekata.

Rezultati natječaja predstavljeni su u utorak u Banskim dvorima, a u uvodnom je dijelu nazočio premijer Andrej Plenković, koji ističe kako će korist biti smanjenje troškova za energiju, smanjenje CO2 i poticanje građevinskog sektora. “Mislim da ćemo imati multiplicirajuće učinke tog jako dobrog projekta koji ima vrlo konkretan, opipljiv učinak za naše građane”, rekao je.

Natječaj je završen krajem siječnja, a temeljem 648 prijava prihvaćeno je 616 projekta koji su imali svu potrebnu dokumentaciju. Iznos od 629 milijuna kuna, ističe premijer, veći je od cjelokupne alokacije sredstava za tu svrhu za financijsko razdoblje 2014.-2020. godina, koja iznosi 70 milijuna eura.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević istaknuli su važnost iznimnog interesa građana, čime je značajno povećano korištenje alociranih sredstava iz fonda EU-a.

Ministarstvo graditeljstva sufinancirat će 60 posto odobrenog projekta, a suvlasnici zgrada 40 posto, što znači da će se u te zgrade u idućih dvije godine investirati preko milijardu kuna.

Projekti obuhvaćaju više od 17.000 kućanstava

“Svi znamo koliko će to značiti za energetsku uštedu, za razvoj hrvatskog građevinskog sektora i smanjenje CO2. I ne manje bitno, poljepšat će se vizure naših gradova, naselja i sela”, ističe Kuščević.

Ovi alocirani projekti, navodi ministar, obuhvaćaju 1,4 milijuna četvornih metara stambene površine, odnosno više od 17.000 kućanstava. Prosječna starost zgrada je 50 godina, a nakon zahvata očekuje se energetska ušteda od 66,8 posto i smanjenje CO2 za 20.500 tona. Najčešći energetski razredi zgrada za koje su alocirana sredstva su D i E.

Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke (128), slijede Zagreb (80), Split (30) te Osijek (27) i Pula (25). Najveća je višestambena zgrada koja će se obnavljati u Velikoj Gorici, a alocirani iznos za nju je 15 milijuna kuna.

Na pitanje ministrici Žalac planira li se u skorije vrijeme opet raspisati natječaj za sufinanciranje kupnje visokoenergetski učinkovitih perilica, štednjaka i sličnih kućanskih aparata građanima, ministrica je kazala da to u sklopu njihova operativnog programa ne planiraju.

N.H./hina

foto: mgipu.hr