Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti/tehnologija / Indija stvara najveću svjetsku bazu podataka za raspoznavanje lica, aktivisti za ljudska prava se bune

Indija stvara najveću svjetsku bazu podataka za raspoznavanje lica, aktivisti za ljudska prava se bune

Indija planira stvoriti najveću svjetsku bazu podataka za raspoznavanje lica, tu tehnologiju već uveliko koriste policija, zračne luke, pa čak i kafići, a kritičari strahuju da to krši ljudska prava i da će zemlju pretvoriti u državu kineskog stila nadzora.

U središnjem poslovnom dijelu Delhija u Connaught Placeu nalazi se čajana Chaayos u koju dolazi puno ljudi nakon radnog dana. Čajana nudi program vjernosti za kupce koji obično moraju ostaviti svoj broj telefona za prijavu.

Taj lanac je nedavno počeo koristiti tehnologiju prepoznavanja lica u nastojanju da se kupci brže prijave. Tako na blagajni treperi Orwellova poruka – „Suoči se s tim. Zašto upisivati brojeve, kad vas možemo identificirati?”

„Neki klijenti misle da je prepoznavanje lica “cool”. Chaayos prati trendove i pokušava privući mlade generacije koje žele da sve bude brzo”, kaže konobarica Surya Gupta dodajući kako se ne boji “dijeliti” svoje lice.

Ipak, kad je ta mogućnost tek uvedena izazvala je pobunu, jer nije bilo opcije isključivanja, čime su kršena prava privatnosti.

Chaayos nije jedina indijska ustanova koja izaziva zabrinutost upotrebom tehnologije prepoznavanja lica.

U puno većem obujmu, Indija uvodi nacionalni sustav prepoznavanja lica koji bi pomagao u hvatanju kriminalaca i identificiranju nestalih osoba ili mrtvih tijela. Ti planovi su alarmirali aktiviste za ljudska prava koji su zabrinuti zbog ugrožavanja građanskih sloboda.

Vladin državni ured za evidentiranje kriminala (NCRB) tražit će ponude od početka siječnja za izgradnju sustava za centralizaciju podataka o prepoznavanju lica koji bi imao kapacitet do 50 milijuna slika iz raznih baza podataka, policijskih dosjea, novina, putovnica i videonadzornih mreža.

Indija se u svijetu nalazi među zemljama koje imaju nedovoljan broj policajaca po stanovniku pa vlasti potiču upotrebu tehnologije za jačanje sigurnosti.

Izvršni direktor neprofitne fondacije Internet Freedom Foundation (IFF) Apar Gupta kaže kako nije jasno kako će se podaci prikupljati, koristiti ili kako će se regulirati njihovo spremanje.

Bojimo se da bi se ovaj sustav mogao koristiti za masovni nadzor. U Indiji nema zakona o privatnosti i ne postoji pravni okvir za takve sustave”, rekao je Gupta dodajući kako je proces nabave bio „veoma mutan” te da su se sredstva mogla bolje upotrijebiti zapošljavanjem većeg broja policajaca ili poboljšanjem ulične rasvjete.

Viši dužnosnik NCRB-a Prasun Gupta kaže da se te kritike uzimaju u obzir te da su svjesni da se program treba pravilno osmisliti.

Projekt je odgođen uslijed nesuglasica oko toga trebaju li ponude biti otvorene za strane kompanije s boljim tehnološkim standardima od indijskih firmi.

Tehnologiju za prepoznavanje lica već koristi državna policija, a instalirana je i u nekim zračnim lukama. Također ju planira pokrenuti indijska željeznička mreža.

Takav sustav prepoznavanja mogao bi se koristiti i kao kineski sustav društvenih kredita. Razvoj događaj u Kini pokazao je kako takav sustav može biti prijetnja našim demokratskim vrijednostima i slobodi pojedinaca”, rekao je Gupta iz IFF-a.

Osim toga, istraživanja su pokazala da takav softver može biti nepouzdan kada je u pitanju identifikacija tamnoputih žena, osoba iz etničkih manjina i transrodnih osoba – što dovodi do velike šanse za pogrešno prepoznavanje.

Indija je država s najvećim nadzorom nakon Rusije i Kine, sa “sustavnim neuspjehom u zaštiti privatnosti”, prema istraživačkoj tvrtki Comparitech.

Ipak tehnologija prepoznavanja lica sve više postaje dio svakodnevice u Indiji. Čini se da je Indija prihvatila nadzor – za razliku od drugih zemalja u kojima bi takvi potezi pokrenuli prosvjede.

K.A./hina

foto: BiometricUpdate