Osim sladoleda, Hrvati vole zamrznuti i radna mjesta!

Poznato je da smo mi Hrvati rekorderi u nevjerojatnim privilegijama za političare i djelatnike u javnom sektoru, koje su u normalnom svijetu nezamislive. No, to je normalan svijet. Posljednji primjer jedne od hrvatskih izmišljotina je ‘zamrzavanje’ radnog mjesta. Ta aktivnost uglavnom se provodi u javnim tvrtkama (jer ne znamo koji privatni poduzetnik bi bio oduševljen takvim činom svog djelatnika).

Tu mogućnost ovih dana je iskoristio bivši saborski zastupnik Josip Salapić. On je naime, nakon što više nije bio izabran za zastupnika, “odmrznuo” svoj status u poduzeću u kojem je radio prije nego je postao zastupnik.

Dojučerašnji saborski zastupnik HDSSB-a, nakon gubitka saborskog mandata vraća se na radno mjesto u Hrvatsku poštu iz koje je otišao 2012.

Nakon što je ušao u Sabor, Salapić je do tada bio izvršni direktor Središta pošta Osijek i savjetnik predsjednika Uprave HP-a, a osvajanjem saborskog mandata je svoj ugovor na neodređeno vrijeme u HP-u stavio u mirovanje. S obzirom na to da na zadnjim izborima nije uspio ponovno ući u Sabor, Salapić je odlučio aktivirati svoj ugovor u Pošti, piše jutarnji.hr.

– Kada sam odlazio iz Hrvatske pošte, sukladno Zakonu o državnim dužnosnicima stavio sam u mirovanje ugovor koji ću sada aktivirati iako imam pravo na saborsku plaću još 6+6 mjeseci. No, odlučio sam da ne želim sjediti, mahati nogama i primati plaću nego ću se vratiti na posao. Mandat u Saboru mi je istekao 14. listopada i imam rok od 45 dana u kojem mogu aktivirati ugovor u Pošti – rekao je Salapić, potvrdivši da se seli u Zagreb, jer će mu tamo biti novo radno mjesto.

Prema neslužbenim informacijama, Salapić će biti dio uprave Hrvatske pošte, odnosno direktor jednog od njezinih sektora.

Pojavu ‘zamrzavanja’ radnih mjesta najbolje je opisao Milan Račić, čovjek koji je dulje vrijeme radio menadžerski posao u Kanadi. On navodi da se u engleskom jeziku govori “i have a job” ili imam posao, dok se u hrvatskom jeziku koristi “i have a workplace” ili imam radno mjesto. Razlika nije samo u sintaksi. U sjevernoameričkom konceptu pod “job” se podrazumijeva operativnost – radim nešto, proizvodim ili kreiram nešto, dio sam procesa kreiranja nove vrijednosti i za to sam plaćen. U Hrvatskoj “job – posao” je definiran kao “place – mjesto” koje donosi beneficije zaposleniku, koji može, ali i ne mora biti povezan s proizvodnjom nove vrijednosti, odnosno općenito sa radom.

 

Dragan Bacinger

foto: N1