novogradnja

Home / novogradnja/Poslovne vijesti / Počela revitalizacija zagrebačke vrelovodne mreže vrijedna 700 milijuna kuna

Počela revitalizacija zagrebačke vrelovodne mreže vrijedna 700 milijuna kuna

U novozagrebačkom kvartu Dugavama u srijedu je počela revitalizacija zagrebačke vrelovodne mreže sufinancirana EU-ovim sredstvima, vrijedna 700 milijuna kuna.

U iduće dvije godine planirana je zamjena 68 i pol od ukupno 227,3 kilometra mreže novim cijevima, što bi trebalo znatno smanjiti gubitke topline, vode i smanjiti emisije ugljičnog dioksida.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić kazao je da se revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba s 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Riječ je, naveo je,  o do sada najvećem iznosu koji je Hrvatskoj elektroprivredi dodijeljen iz fondova Europske unije. 

Zagrepčani će, rekao je Barbarić, zamjenom vrelovodnih cijevi dobiti poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti opskrbe toplinom u svojim domovima i radnim prostorima. Očekuje se i 90-postotno smanjenje broja hitnih intervencija. Nove cijevi imaju senzore za otkrivanje kvarova, što znači da će se odmah znati lokacija kvara.

Tijekom iduća četiri mjeseca zamijenit će se od 26 do 28 kilometara cijevi, rekao je Barbarić. To će, međutim, značiti i privremene poteškoće u opskrbi toplom vodom u dijelovima grada u kojima se bude radilo.

Proces korištenja EU-ovih sredstava mora se dovršiti do kraja 2023. godine, pa će se prvo postavljati spomenutih 26 do 28 kilometara cijevi, a do kraja 2023., u fazama, ostatak. Zamjena preostalih 140 kilometara trebalo bi se obaviti sljedećih sedam do deset godina. 

“Do jeseni 2023. godine postavit ćemo nove cijevi u 27 zagrebačkih naselja, počevši od Dugava. Korištenjem tehnologije beskanalog polaganja predizoliranih cijevi, vrelovod ćemo zaštititi od nepovoljnih vanjskih utjecaja, koji dovode do puknuća cijevi i prekida opskrbe“, rekao je Barbarić.

Zamjena cijevi trebala bi po njegovim riječima za 28 posto smanjiti gubitak topline u mreži, zahvaljujući čemu će godišnje emisije CO2, koje nastaju u proizvodnji toplinske energije, biti smanjene za 11 tisuća tona, a ukupni gubitci vode prepolovit će se.

K.N.

foto: pixabay