eko industrija

Home / eko industrija/Poslovne vijesti / Puštena u rad prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu RH

Puštena u rad prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu RH

Prva kompresorska stanica (KS-1) na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u petak je puštena u rad, a predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je tim ulaganjem, vrijednim 210 milijuna kuna, napravljen strateški iskorak koji mijenja položaj Hrvatske kada je riječ o opskrbi plinom.

Kompresorska stanica u Velikoj Ludini tehnološki je najkompleksniji objekt na plinskom transportnom sustavu Republike Hrvatske, u čiju je izgradnju Plinacro uložio 209,5 milijuna kuna, a radovi su započeli sredinom kolovoza 2018. godine.

Osim povećanja sigurnosti opskrbe plinom, kompresorska stanica omogućava i uspostavu stalnog dvosmjernog kapaciteta na interkonekciji s Mađarskom, čime će biti omogućena otprema plina s LNG terminala prema Mađarskoj i trećim zemljama.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je na prigodnoj svečanosti pustio stanicu u rad, istaknuo je da to postrojenje, s obzirom da omogućuje dvosmjerni transport plina, daje novu, stratešku dimenziju energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj.

Pritom se otvaraju i nove mogućnosti suradnje prema Mađarskoj, ali i ostalim zemljama srednje i istočne Europe, istaknuo je premijer.

Taj projekt daje i smisao projektu LNG terminala na Krku. To je politički i strateški gledano najvažnije”, poručio je Plenković, dodajući da mu je drago da napreduje i projekt transportnog sustava između Omišlja i Zlobina.

Plenković kaže i da projekt u Velikoj Ludini pokazuje da Plinacro ima stratešku ulogu te je dio nacionalne, kritične infrastrukture, a s ovim projektom i europske kritične infrastrukture. 

Pritom apostrofira i dio hrvatskog programa predsjedanja EU-om – Europa koja povezuje, a kaže da su upravo takvi objekti konkretni primjeri jačanja energetske infrastrukture u Hrvatskoj i u Europi.

Dodaje da je investicija i u skladu s odgovarajućom regulativom EU-a, kao i ciljevima strategije energetskog razvoja Hrvatske. Plenković od Plinacroa, osim projekta Omišalj-Zlobin, očekuje ulaganja i u druge projekte koji se odnose na energetsku sigurnost, posebice u plin.

Premijer je kao pozitivan primjer tako izdvojio izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju, a kaže da se provode aktivnosti koje se tiču pronalaska novih rezervi nafte i plina, napomenuvši da su dodijeljene dozvole za istraživanje ugljikovodika u Panonskom bazenu, gdje postoji i veliki geotermalni potencijal.

Na pitanje novinara zabrinjava li ga činjenica da je trenutno interes za zakup kapaciteta na LNG terminalu u Krku vrlo skroman, Plenković je odgovorio da za taj projekt postoji strateško opredjeljenje i da on ima svoju svrhu, a da će s približavanjem njegove realizacije biti riješeno i pitanje zakupa, uključujući i pregovore koji se vode s Mađarskom, odnosno njihovim kompanijama.

Predsjednik Uprave Plinacroa Ivica Arar poručio je da projekti Plinacroa idu dalje, a da su trenutno počeli s radovima na izgradnji otpremnog plinovoda za krčki LNG terminal na pravcu Omišalj-Zlobin.

Arar poručuje da će taj plinovod zasigurno u roku, do kraja ove godine, biti u funkciji, istaknuvši da je Europska komisija prepoznala taj projekt, sufinancirajući ga sa 17 milijuna eura.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se pitanje izgradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini vuklo dugi niz godina, a kako je njenim današnjim otvaranjem Hrvatska ispunila sve svoje obveze prema Europskoj uniji, u skladu s njezinim direktivama te osigurala dvosmjerni tok na obje interkonekcije koje ima.

Dodaje da se Hrvatska strategijom energetskog razvoja do 2030. odnosno 2050. godine s jedne strane jasno opredijelila za diverzifikaciju dobavnih pravaca, a s druge strane i za smanjenje energetske ovisnosti, a kako je ovaj projekt samo jedan od dokaza da se u realizaciji te strategije ide zacrtanim smjerom.

P.T./hina

foto: Plinacro/arh.