Ako stalno kasnite na posao ovi savjeti vam mogu pomoći

Diana DeLonzo napisala je knjigu Never Be Late Again u kojoj opisuje šest tipova osobnosti koji utječu na sklonost kašnjenju.

DeLonzo tako navodi da neki ljudi kasne, ali su sposobni racionalizirati i opravdati svoje kašnjenje. Preuzimaju odgovornost za kašnjenje i krive izvanjske okolnosti za to.

Ekstra produktivni pojedinci kasne zato jer žele svaku minutu maksimalno iskoristiti. Uvijek su zauzeti i kasne zbog nepredviđenih okolnosti koje nisu mogli isplanirati. 

Neki pak podsvjesno uživaju u obavljanju poslova u zadnji tren, jer se osjećaju živahnijima ako imaju dojam da im nedostaje vremena.

Četvrta su kategorija ljudi koji kasne zbog toga što vole odgađati stvari i pokušavaju produžiti trajanje svega što rade. 

U petu skupinu spadaju oni koji kasne jer se tako pokušavaju oduprijeti svakodnevnim pravilima i na kraju, postoje ljudi koji su jednostavno zaboravni i lako ih je omesti.

Prepoznajete li se u nekom od ovih opisa?

Kojoj god skupini pripadate, kašnjenje uvelike smanjuje kvalitetu svakodnevice. Osim što šteti vama, ne čini dobro niti vašem privatnom ili poslovnom okruženju, prenosi MojPosao. 

U poslu kašnjenjem riskirate gubitak povjerenja, a napredovanje ili povišica također vas mogu zaobići. Kako se kašnjenje ne bi ozbiljnije odrazilo na vaš profesionalni, ali i privatni život, isprobajte neke od ovih savjeta:

Pripremite se

Kasnite li uvijek, možda vam naprosto treba više vremena za pripremu. Vremensku prognozu provjerite dan ranije, a i odjeću koju planirate obući na posao možete pripremiti večer prije. Ključeve, kišobran i slične stvari ostavite na vidljivom, uvijek istom, mjestu kako bi vam ujutro bile na dohvat ruke. Imate li naviku doručkovati prije odlaska na posao, odredite dan ranije što ćete jesti, a ukoliko dio obroka možete pripremiti i večer ranije, to će vam također uštedjeti vrijeme.

Postavite prioritete

Kasnite li s nekim obavezama zato jer postoje ljudi ili navike kojima jednostavno ne možete reći ‘Ne’, zapitajte se: “Može li ta osoba pričekati?”, “Je li ovo prioritet?”. Naučite razlikovati ono što je potrebno obaviti odmah od stvari koje možete odgoditi za nekoliko sati, dana ili čak mjeseci.

Kreiranje plana jutarnje rutine također vam može olakšati svakodnevicu. Sastavite popis kojeg ćete se pridržavati svakog jutra. U prvim danima obratite pažnju i na to koliko vam je vremena potrebno za obavljanje svake pojedine stavke (npr. koliko vam je vremena oduzima izbor odjeće ili priprema doručka), kako biste bolje procjenili kada biste se trebali probuditi da sve stignete obaviti na vrijeme.

Idite ranije spavati

Na poslu provodimo puno vremena pa nam se uvijek čini da manje izdvajamo za vrijeme provedeno s obitelji, hobije ili kućne poslove. Napravite plan aktivnosti kojima se bavite u privatno vrijeme i rasporedite ih kroz tjedan kako vam se ne bi dogodilo da opet liježete iza ponoći jer ste u jednoj večeri odlučili obaviti svih dvadeset poslova!

Ukoliko ste noćna ptica, pokušajte se obvezati da ćete kroz dva tjedna pokušat postepeno ići ranije u krevet – barem 15 minuta ranije nego što ste otišli večer prije. Pokušajte zaspati bez upaljenog televizora i u zamračenoj sobi jer i kvaliteta sna utječe na to hoćete li se probuditi usporeni, na vrijeme ili ćete opet prespavati alarm.

Mobitel i društvene mreže također trebaju odmor

Koliko ste puta nešto odgodili ili zaboravili zato jer vam je pažnju odvukao telefonski poziv, poruka ili još jedan u nizu smiješnih videa? Odredite da u pojedinim trenutcima mobitel i društvene mreže nisu prioritet. Isključite zvuk na mobitelu ili ga ostavite u torbi kako vas ne bi ometao u spremanju za posao ili obavljanju važnog zadatka. Nemojte dozvoliti da vas poruke i pozivi prekidaju usred obroka – na poziv uvijek možete naknadno odgovoriti, a preskakanje ili prekidanje obroka loša je praksa koju ćete svom organizmu teško nadoknaditi.

novo.hr

foto: pixabay