Ostale vijesti

Home / Ostale vijesti / Znanstvenici sa zagrebačkog FER-a rade za NATO najveći dron na svijetu

Znanstvenici sa zagrebačkog FER-a rade za NATO najveći dron na svijetu

Hrvatski robotičari dio su međunarodnog tima znanstvenika koje će u sklopu NATO-ovog programa Science for Peace and Security izraditi najveći dron na svijetu.

U kombinaciji s bespilotnom ronilicom on bi trebao služiti u izviđačkim pomorskim misijama.

Znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo s NATO-om su naime potpisali ugovor o provedbi projekta MORUS koji uključuje izradu autonomnog heterogenog robotskog sustava sastavljenog od bespilotne letjelice i bespilotne ronilice.

Tim povodom, voditelj tima sa zagrebačkog FER-a, prof.dr.sc. Stjepan Bogdan, za dnevnik.hr je rekao:

”U radu projekta koji je počeo u rujnu prošle godine sudjeluju Sveučilište u Dubrovniku, Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sveučilište u Limericku i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Glavni cilj projekta je izraditi autonomni heterogeni robotski sustav, sastavljen od bespilotne letjelice i bespilotne ronilice, koji će služiti u misijama izviđanja na moru. Ukupni proračun projekta je 834.926,00 eura od čega NATO financira 384.590,00 eura u sklopu programa Science for Peace and Security”, kazao je za Dnevnik.hr profesor Bogdan sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo na FER-u.

Najbolji u oštroj konkurenciji

Projektni prijedlog tima u kojem su hrvatski robotičari, NATO je ocijenio najboljim u oštroj konkurenciji između 32 pristigle prijave.

”Dva osnovna elementa robotskog sustava koji gradimo su bespilotna letjelica i bespilotna ronilica. Ideja je da ta dva elementa potpuno autonomno, odnosno bez sudjelovanja čovjeka, međusobnom koordinacijom obavljaju mirnodobske misije na moru. One se trenutno obavljaju tako da posada od nekoliko članova isplovi čamcem do mjesta na kojem se odvija misija (što može biti i nekoliko nautičkih milja od obale), pripremi ronilicu i postavi ju u more, te nakon toga čeka i po nekoliko sati dok ronilica obavi misiju. Potom se ronilica izvlači iz mora i posada se s prikupljenim podacima vraća u bazu na obali. Takvo obavljanje misija podrazumijeva znatan trošak ljudskih resura i vremena, a u slučaju loših vremenskih uvjeta može postati prilično teško i složeno. Cilj MORUS projekta je da se prijevoz, postavljanje i izvlačenje bespilotne ronilice obavi bez ljudske posade korištenjem bespilotne letjelice”, objašnjava Bogdan.

Prvi let već u ožujku 2017. godine

Funkcionalnost bespilotne ronilice ispitana je u realnim uvjetima na Jarunskom jezeru i na moru, a prvi letovi nove letjelice planirani su za kraj veljače sljedeće godine dok je demonstracija cijelog sustava predviđena je za kraj ožujka 2017.

”Bespilotna ronilica koju planiramo koristiti proizvedena je u Portugalu i već je više godina koriste suradnici na projektu iz Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) na FER-u. Ronilica može zaroniti do dubine od 100 metara brzinom od 3 čvora. Duga je 110 centimetara i teška oko 25 kilograma s baterijom koja može s jednim punjenjem trajati 8 sati. Opremljena je najsuvremenijim navigacijskim uređajima (GPS, AHRS i dubinski sonar) dok se za komunikaciju s korisnikom i ostalim dijelovima sustava može koristiti WiFi, GSM/HSDPA i akustički modem.

novo.hr

foto: FER