/FOTO/ Xi, Trump i Putin usuglasili “mirovnu deklaraciju” na povijesnom sastanku u Kini, evo zaključaka
Kineski predsjednik Xi Jinping i njegovi američki i ruski kolege Donald Trump i Vladimir Putin usuglasili su u četvrtak „mirovnu deklaraciju” na svojem dosad nezabilježenom trilateralnom sastanku, u kojoj su ponovno potvrdili da se nuklearni rat nikada ne smije dogoditi, priopćile su Kina i Rusija.
U deklaraciji su se trojica čelnika također obvezala promicati reforme Ujedinjenih naroda, povećati opskrbu rafiniranim naftnim derivatima za sve zemlje te poštovati imunitet koji državni dužnosnici uživaju pred međunarodnim sudovima.

Dokument su objavile kineska državna novinska agencija Xinhua i Kremlj.
Nijedan od predsjednika nije dao izjave nakon sastanka, a Trump je otputovao u SAD.
Ranije su čelnici najvećih svjetskih nuklearnih sila, sjedeći za okruglim stolom u vili smještenoj među šumovitim brežuljcima pokraj jezera u južnom kineskom gradu Shenzhenu, opisali svoj sastanak kao povijesni.
„Zaista stvaramo povijest”, rekao je Trump Xiju i Putinu na početku sastanka prije nego što su novinari zamoljeni da napuste prostoriju. „Nijedan mir nikada nije iskovan odbijanjem prilika za dijalog.”
Razlike oko Ukrajine, Irana i trgovine
Putin je rekao da tri zemlje imaju „mnogobrojne zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući očito i sukob u Ukrajini”.
Za razliku od Trumpa i Putina, Xi se nije izravno osvrnuo na Ukrajinu, nego je rekao: „Povijest nam govori da kada velike sile žive u skladu, u svijetu vlada mir. Kada se velike sile sukobljavaju, svijet tone u kaos.”
Tri zemlje imaju duboko različita stajališta o Ukrajini, Iranu, nuklearnom oružju i trgovini, što baca sumnju na trajnost ishoda.
Njihov sastanak na marginama azijsko-pacifičkog samita uznemirio je manje zemlje koje strahuju da bi njihovi interesi mogli biti zanemareni.
Prije trilateralnog sastanka, Trump se odvojeno sastao sa Xijem i Putinom, nazvavši obojicu prijateljima.
Trump je rekao da je i njemu i Xiju jako stalo do toga da nafta neometano prolazi kroz Hormuški tjesnac, što je poremećeno ratom s Iranom. Xi ni u jednoj od svojih primjedbi nije izravno spomenuo Iran.
„Kina, Rusija i Sjedinjene Države trebale bi nastaviti poticati strane u sukobima da sjednu i uključe se u pregovore te rješavaju sporove političkim i diplomatskim sredstvima”, rekao je Xi.
Vila Kylin u kojoj su se sastali ima dugu povijest osjetljivih diplomatskih susreta. Posjetili su je među ostalima bivši sjevernokorejski vođa Kim Jong-il, Xijev otac Xi Zhongxun te izaslanici dalaj-lame.
Okupljeni za okruglim stolom
Američki predsjednik Donald Trump te njegovi kineski i ruski kolege Xi Jinping i Vladimir Putin u četvrtak su završili trostrani sastanak dosad bez presedana na kojem su razgovarali o ratu u Ukrajini i kontroli nuklearnog naoružanja.
Čelnici triju najvećih nuklearnih sila svijeta, okupljeni za okruglim stolom u vili smještenoj među šumovitim brežuljcima uz jezero u južnokineskom gradu Shenzhenu, na početku su sastanak opisali kao povijesni trenutak.

Nakon sastanka nisu dali izjave, no očekuje se zajedničko priopćenje. „Doista stvaramo povijest“, rekao je Trump na početku sastanka. „Mir se nikada nije postizao propuštanjem prilika za dijalog.“
Putin, koji je na sastanak stigao nakon neuspjeha u ratu protiv Ukrajine, gdje je nedavno teško oštećen važan most koji povezuje Krim s Rusijom, rekao je da tri zemlje imaju „brojne zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini“.
Za razliku od Trumpa i Putina, Xi, za kojeg su kineski državni mediji naveli da predsjeda sastankom, nije izravno spomenuo Ukrajinu.
„Povijest nam govori da je svijet miran kada velike sile žive u skladu. Kada se velike sile sukobljavaju, svijet upada u nemir“, rekao je.
Tri zemlje duboko se razilaze oko Ukrajine, Irana, nuklearnog oružja i trgovine, zbog čega je upitno mogu li postići trajniji dogovor.
No njihov sastanak na marginama summita zemalja azijsko-pacifičke regije izazvao je nelagodu među manjim državama koje strahuju da bi njihovi interesi mogli biti zanemareni.
Trojica prijatelja
Prije trostranog sastanka Trump se odvojeno sastao s Xijem i Putinom, obojicu nazivajući prijateljima. Trump je rekao da se i on i Xi snažno zalažu za nesmetan protok nafte kroz Hormuški tjesnac, čiji je promet poremećen zbog rata u Iranu. Xi u svojim izjavama nije izravno spomenuo Iran.
Kineska državna agencija Xinhua zasebno je objavila da je Xi drugoj dvojici čelnika rekao kako nuklearno oružje treba biti „zabranjeno“ i „uklonjeno, s krajnjim ciljem stvaranja svijeta bez nuklearnog oružja“.
Xi je slične stavove iznosio i ranije, istodobno dok je Kina širila svoj nuklearni program.
„Kina, Rusija i Sjedinjene Države trebale bi nastaviti poticati strane u sukobima da sjednu za stol i razgovaraju te da sporove rješavaju političkim i diplomatskim putem“, rekao je Xi.
Vila Kylin, u kojoj je održan sastanak, ima dugu povijest osjetljivih diplomatskih susreta. Među njezinim bivšim gostima bili su nekadašnji sjevernokorejski čelnik Kim Jong-il, Xi Jinpingov otac Xi Zhongxun te izaslanici Dalaj-lame.
Trump je ranije u razgovoru za Fox News istaknuo raskošnu ceremoniju koja je pratila njegov dolazak na summit, u oštrom kontrastu s manje svečanim dočekom drugih čelnika, uključujući Putina.
Japanska premijerka Sanae Takaichi stigla je bez ikakve ceremonije dobrodošlice.
Odnosi Japana i Kine pogoršali su se nakon Takaichinih izjava iz 2025., kada je rekla da bi Japan mogao upotrijebiti vojnu silu ako kineski potez protiv Tajvana ugrozi i japanski teritorij.
Takaichi, koja je tijekom summita bila prilično izolirana, rekla je da se japanski stav o Tajvanu nije promijenio od 1972. godine.
Japan i Tajvan ovog su tjedna izvijestili o upadima ruskih vojnih zrakoplova, dok je Moskva pokazala da i dalje može projicirati svoju vojnu moć u Aziji, unatoč angažmanu u Ukrajini.
Kada je riječ o Tajvanu, Xi je Trumpu rekao da Sjedinjene Države moraju „postupiti ispravno“ kako bi izbjegle ozbiljno pogoršanje odnosa dviju zemalja.
Trump uživao u pompi
Xi je Trumpa dočekao u zračnoj luci, što je prvi put da je to učinio s nekim stranim čelnikom otkako je postao predsjednik. Time je uzvratio Trumpu koji ga je dočekao u vojnoj bazi Andrews u rujnu, kada su se posljednji put sastali. Čelnici su se nakratko i zagrlili.
„Ovo je veliki predsjednik, jedan od velikih kineskih predsjednika, a on nikada nije išao u zračnu luku dočekati nekoga“, rekao je Trump, ocijenivši da je to „pobjeda“ i za Kinu i za Sjedinjene Države.
„I ne samo to – pompa, ljepota, ceremonijal, tisuće ljudi, djeca, vojnici, cijela ta stvar.“
Trump je stigao nakon što su Xi i Putin održali oštre govore u kojima su osudili zapadni trgovinski „protekcionizam“ i sankcije. Tijekom događanja APEC-a u četvrtak, Xi je pozvao na „slobodnu i otvorenu“ trgovinu.
Zapadni čelnici tvrde da je kineski gospodarski model, koji prednost daje industrijskoj proizvodnji pred potrošnjom, nepravedan te stvara destabilizirajuće neravnoteže u svjetskoj trgovini.
Putin je rekao da je Rusija ključna za sigurnost opskrbe hranom i energijom u azijsko-pacifičkoj regiji.
Pekinška noćna mora
Trump, koji je nedavno pretrpio poraz na izborima za Kongres na polovici mandata i suočen je sa skandalom oko špijuniranja povezanog s Nvidijom, rekao je okupljenima da su Sjedinjene Države pacifička sila već stotinama godina.
Trump inzistira na tome da kontrola nuklearnog naoružanja bude jedna od glavnih tema summita, unatoč ponovljenom protivljenju Kine sudjelovanju u pregovorima sa SAD-om i Rusijom, koje imaju znatno veće nuklearne arsenale.
„Nije lako odreći ga se“, rekao je Trump Xiju i Putinu na početku sastanka, govoreći o nuklearnom oružju.
Čelnici imaju mnogo razloga za zajedničko pojavljivanje, ali znatno manje razloga za postizanje konkretnog dogovora, rekao je Craig Singleton iz Zaklade za obranu demokracija.
Trumpovi razgovori s Xijem održavaju se nakon što su ovog mjeseca produljili svoje trgovinsko primirje, ali i u vrijeme sve većih napetosti zbog izvještaja da se Nvidijini čipovi preusmjeravaju u Kinu preko jugoistočne Azije.
To je otvorilo pitanja o učinkovitosti američkih ograničenja izvoza i budućnosti kineskog pristupa naprednoj tehnologiji.
„Ovo je najgora noćna mora Pekinga. Kina želi pristup čipovima o kojem može pregovarati s predsjednikom. Umjesto toga, mogla bi dobiti ograničenja na čipove ugrađena u zakon uz potporu obje stranke“, rekao je Singleton.
B.V./Hina
foto: scr./Afp/FaH
Poslovne vijesti 

