Putin priznao Donjeck i Lugansk, odcijepljene ukrajinske regije

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je dvije samoproglašene otcijepljene republike Donjeck i Lugansk u ukrajinskoj regiji Donbas.

Potvrdio je to u televizijskom obraćanju naciji nakon sastanka ruskog Vijeća sigurnosti. Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska i otvara put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u obje regije uz argument da intervenira kao saveznik kako bi ih zaštitila od Ukrajine.

Putin je u svojem obraćanju rekao kako je “modernu Ukrajinu stvorila Rusija tj. Vladimir Iljič Lenjin” te da je “Ukrajina neodvojiv dio ruske povijesti, u kojoj žive naši prijatelji i rodbina”. Situaciju na istoku Ukrajine nazvao je “kritičnom”, a pristupanje Ukrajine NATO-u “izravnom prijetnjom sigurnosti Rusije”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prije toga francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru u telefonskom razgovoru da uskoro planira potpisati uredbu o priznanju dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina, objavio je Kremlj. Emmanuel Macron i Olaf Scholz izrazili su razočaranje kada su čuli tu odluku, priopćio je Kremlj.

Podsjetimo, proruski separatisti u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk – zajedno poznati kao Donbas – odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se neovisnim “narodnim republikama”, ali sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi. Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv COVID-a i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija.

Što znači rusko priznanje?

Rusija prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine. Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj, rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje i dalje kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba Rusije i Ukrajine.

Što s mirovnim procesom iz Minska?

Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji i dalje nisu provedeni, a do sada su ga sve strane, pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za te dvije regije unutar Ukrajine.

Kako će Zapad odgovoriti?

Zapadne vlade mjesecima upozoravaju Moskvu da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je prošli tjedan da bi priznanje “dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava te izazvalo dodatnu sumnju u rusku tvrdnju da je predana diplomaciji radi postizanja mirnog rješenja krize”. Dodao je da će to zahtijevati “brz i čvrst” odgovor Sjedinjenih Država i saveznika.

Je li Rusija prije učinila nešto slično?

Da – priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije odcijepljene gruzijske regije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje.

Što Moskva može dobiti, a što izgubiti?

U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.

S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.

Borrell najavio sankcije protiv Rusije ako prizna odmetnute ukrajinske regije

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će predložiti uvođenje sankcija Rusiji ako prizna neovisnost dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina Lugansk i Donjeck. Borrell je dodao da se u tom slučaju ne isključuje sazivanje izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova. Dok smo raspravljali, pratili smo raspravu ruskog Vijeća sigurnosti s velikom zabrinutošću. Shvatili smo da konačna odluka nije donesena, rekao je Borrell.

Ministri vanjskih poslova država članica razgovarali su više od deset sati. Najveći dio vremena posvećen je sigurnosnoj krizi na istoku Europe, odnosno ruskoj prijetnji napada na Ukrajinu. Borrell je rekao da će se sankcije Rusiji odnositi i na Bjelorusiju ako napad krene s njezina teritorija. Dodao je da Bjelorusija gubi svoju samostalnost i postaje ruski satelit.

N.H./Hina

foto: arh.nh