Zakon o dodatnom porezu na dobit stupio na snagu

Tvrtke koje su u ovoj godini ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka, u idućoj će godini na tu iznadprosječnu dobit platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto, regulira Zakon o dodatnom porezu na dobit koji je u petak stupio na snagu. 

Zakon je, naime, objavljen u Narodnim novinama br. 151/2022 od 22. prosinca, a dan poslije objave, što znači danas, 23. prosinca je i stupio na snagu.

Prema zakonu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. 

Taj dodatni porez na dobit, kolokvijalno nazvan porez na ekstraprofit, po stopi od 33 posto platit će kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit u iznosu većem za 20 u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Naime, porezna osnovica je oporeziva dobit u 2022. koji je za 20 posto veća u odnosu na prosječnu oporezivu dobit u četverogodišnjom razdoblju (2021., 2020, 2019. i 2018.).

Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će “ekstra profit” platiti i dodatni porez po stopi od 33 posto. 

Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.

Dodatni porez na dobit odnosit će se i na brodare odnosno na obveznike poreza po tonaži broda.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su ove godine prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).

Za potrebe izračuna porezne osnovice dodatnog poreza na dobit određene, više izvanredne, stavke prihoda ili oporezive dobit će se korigirati.

Zakon propisuje i neka izuzeća pa se tako prilikom utvrđivanja visine prihoda ili oporezive dobiti u obzir neće uzimati prihodi i dobit koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao ni prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.

Također, neće se uzimati u obzir prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.

Nadalje, moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit.

Također, poduzetnicima koji temeljem, primjerice Zakona o poticanju ulaganja, ostvaruju olakšice npr. umanjenja osnovice poreza obveza dodatno poreza će se umanjiti primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit.

Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021.godinu, dodatni bi porez na dobit obuhvatio 192 poduzetnika, a procjenjuje se da bi se od dodatnog poreza mogli ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna. No, napomenuli su i kako, s obzirom da još nije utvrđena pozitivna oporeziva dobit za 2022. i iznosi koji mogu biti isključeni iz porezne osnovice, nije moguće procijeniti točan iznos, ali se značajna odstupanja ne očekuju.

Inače, obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu će dospjeti s danom podnošenja prijave poreza na dobit u 2023. godini.

K.A./H

foto: arh.fah