Mrvoš: “Da sam u startu morao sebi isplaćivati 10.000 kuna, tvrtka danas ne bi postojala”

Sve hrvatske vlade natječu se kako što više zakomplicirati život mikro i malim poduzetnicima i obrtnicima. Drugim riječima onima koji zapošljavaju samo sebe, ili sebe i još nekoliko osoba. Političarima se čini da takvi nisu bitni za gospodarstvo neke države, no stvarnost je totalno drugačija. Mikro poduzeća čine gotovo 90 posto poduzeća u Hrvatskoj. Nije isto hoće li netko zaposliti sebe (ujedno stvoriti neku novu vrijednost na tržištu), ili će on i njegovi zaposlenici biti na teret države, odnosno u krajnjem i sve češćem scenariju, odseliti iz države.

S druge strane, SVE hrvatske vlade, a možda bi bilo točnije, vlade iz Hrvatske (jer kada pogledamo unatrag, pitanje je koliko su radile za hrvatski interes), natjecale su se koja će se više i ‘dublje’ uguziti alfi i omegi hrvatskog kvazi gospodarstva, Ivici Todoriću i njegovim vanjskim i unutarnjim štićenicima. Nije tu bilo ništa slučajno, jer isti ‘manageri’ su u jednom razdoblju bili u Vladi, a u drugom u Agrokoru. Nešto kao odnos Dinama i Lokomotive.

Ima još i danas mnogo ‘Agrokora’, s razlikom što ni približno ne utječu na gospodarstvo kao ‘originalni’ Koncern.

Ali da se vratimo na najnoviji ‘biser’ ministra Zdravka Marića, koji je sudjelovao u ovim transferima Agrokor – Vlada, ali to za nastavak priče nije najbitnije. U javnu raspravu Marić je uputio izmjene Zakona o doprinosima u kojem, jednim člankom, poduzetnicima gotovo udvostručuje trošak rada.

Prema izračunu koji je Ministarstvo financija navelo u prijedlogu Zakona o doprinosima, koeficijent za obračun plaća trebao bi se povećati sa sadašnjih 0,65 na 1,1.

Drugim riječima, bruto plaća za poduzetnika-direktora iznosila bi minimalno 10.000,00 kuna, a s bruto 2 izračunom i više od tog iznosa.

Službeno objašnjenje za uvođenje ove mjere je: “Utvrđivanje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge zbog sprječavanja zlouporabe propisa”, stoji u obrazloženju.

No, opet su u Vladi, konkretnije Zdravko, zaboravili da se nametanjem većih poreza, doprinosa i ostalih nameta neće državna kasa puniti bolje, već suprotno. Punit će se puno slabije.  O tome najbolje govori i objašnjava pojam LAFFEROVA krivulja i ‘rumunjski primjer’, o kojem smo pisali pred dvije godine.

A dobar primjer je i podizanje stope PDV-a u ugostiteljstvu, koje se dogodilo 1. siječnja 2017. Tada se većina ugostitelja kreativno snašla i otvorila j.do.o. tvrtke u kojima posluju izvan sustava PDV-a. Reklo bi se, ‘povukli su državu za nos’. Ali država je prva počela. Da je PDV ostao na 13 posto, sigurno bi proračun imao više koristi od ugostitelja.

Ukoliko bi se osvojio ovaj vladin prijedlog, velika većina mikro poduzetnika stavit će ključ u brave. O posljedicama te odluke, nepotrebno je uopće govoriti. Možda samo treba spomenuti da minimalno sedam od deset novootvorenih tvrtki propadne u prvoj godini. U sljedeće tri godine propadnu još dvije, znači prosječno jedna od deset novootvorenih tvrtki opstaje na tržištu. Trošak tvrtke nije samo plaća. Tu je knjigovodstvo, materijali, najam prostora i mnogo drugih stavki. Znači nemaju poduzetnici-početnici ‘tzv. direktori’ male plaće jer ne žele veće. Nego, jer si ih u startu NE MOGU priuštiti, ako žele da tvrtka opstane.

Cijeli dan se svi oni koji zarađuju kruh na tržištu, zgražaju iz ovog prijedloga Ministarstva financija. Posebno oni koji su počeli ‘od nule’, koji nisu imali milijune u startu, ali su unatoč svemu uspjeli.

Jedan od njih je i poduzetnik Ivan Mrvoš iz Splita. Namjerno ne pišemo ‘mladi poduzetnik’, kako mu se obično ‘tepa’, jer smatramo da u biznisu nema mladi-stari. Ima dobri-loši, sposobni-nesposobni, oni koji se žele razvijati- oni koji misle da sve znaju i sl. Tako i ovo povećanje koeficijenta za ‘direktore’, ne zahvaća samo mlade ljude, već sve one koji u bilo kojem razdoblju života žele stvarati nešto novo. Stvarati novu vrijednost. Znamo da je to za vladine birokrate nepoznato, zato bi ih oni koji vuku društvo naprijed i nisu ovisni o njima, trebali uvijek na to podsjećati. Kao što ih podsjeća poduzetnik Ivan Mrvoš.

O njegovom početku i posuđenim novcima od bake, vjerojatno već svi znaju sve. Tvrtka INCLUDE koja proizvodi pametne klupe i distriburira ih diljem svijeta, ove godine bi trebala imati prihode veće od 10 milijuna kuna. Pročitajte još jednom, prve novce posudio je od bake i znanjem i trudom stigao do uspješne priče.

Kako on komentira najnoviji prijedlog Ministarstva financija, uz njegovu dozvolu, prenosimo u cijelosti:

“Ovi na vlasti svi skupa nisu više od 2 minute života proveli u realnom sektoru, a niti znaju išta o poduzetništvu. Mali i srednji poduzetnici zapošljavaju oko 70% svih ukupno zaposlenih i nose cca 50% ukupnog izvoza. Od svih mogućih ideja i mjera koje su se mogle donijeti u zadnjih npr. deset godina – ova o povećanju koeficijenta s 0,65 na 1,1 (odnosno povećanju minimalne bruto plaće za članove uprave) definitivno će lansirati naše gospodarstvo ravno u ništa (a tu već i jesmo).