Hrvatska ostvarila najbržu stopu rasta u EU na kvartalnoj razini, ali ZAPOSLENOST pada treći mjesec zaredom

Hrvatska je po ostvarenoj godišnjoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju u gornjoj polovini među članicama Europske unije (EU), dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ostvarila najbrži rast među svim članicama EU 28, istaknuo je u srijedu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

BDP je u trećem ovogodišnjem tromjesečju realno porastao za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je već osmo tromjesečje za redom da gospodarstvo raste, istaknuo je Krištof na novinskoj konferenciji.

Turizam najviše doprinio tromjesečnom rastu BDP-a

Budući da se radi o ‘turističkom tromjesečju’, u kojem je doprinos turizma značajan, pozitivan rast je ostvaren prvenstveno uslijed rasta izvoza usluga, odnosno pojačane turističke potrošnje, ocijenio je.

Sve sastavnice BDP-a, kako je rekao, su pozitivne – rastu investicije, potrošnja kućanstava, državna potrošnja, dok je izvoz roba i usluga veći od uvoza.

“Još su zanimljiviji podaci o usporedbi s prethodnim tromjesečjem, koji pokazuju da je Hrvatska najbrže rasla od svih članica EU 28, po stopi od čak 1,7 posto, dok je prosjek EU 28 bio 0,4 posto”, istaknuo je Krištof.

Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a, prema podacima DZS-a, ostvaren rastom izvoza usluga, pri čemu su najznačajnije turističke usluge.

Ipak, nije sve tako bijelo

Ove stvarno dobre podatke o rastu BDP-a, u sljedećoj vijesti koju sam vidio, pokvario mi je, nažalost, podatak o zaposlenosti. A on nije nimalo dobar.

Krajem listopada u Hrvatskoj je bilo 1.392.235 zaposlene osobe, što je za 0,7 posto ili 9.548 osoba manje u odnosu na kraj rujna, prvenstveno uslijed smanjenja broja zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci DZS-a pokazuju da je broj zaposlenih u listopadu pao treći mjesec zaredom.

Zaključak na kraju bio bi da je rast BDP-a naravno jako dobar, ali bez rasta ostalih makroekonomskih pokazatelja, sam po sebi ne znači previše. Jer tu je ključna startna pozicija s koje se raste a tek onda po kojoj stopi.

Dragan Bacinger

foto: dw