Glavni ravnatelj DHMZ-a: Stiže sezona tuče

Pristiže topliji dio godine i raste opasnost od tuče, a o izazovima koje ona donosi govorio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler. Pojasnio je zašto je tuču teško predvidjeti i koji su najnoviji trendovi vezani uz ovu vremensku nepogodu, piše N1.

Ivan Güttler navodi kako ulazimo u razdoblje godine kada stanje u atmosferi pogoduje nastanku tuče. “Na ovom području Europe u svibnju, lipnju, srpnju, a već u kolovozu i rujnu završavaju takvi uvjeti. Specifični su po tome da je tuča lokalizirana i teže previdljiva”, objasnio je.

Obrana od tuče

U Hrvatskoj postoji sustav obrane od tuče razvijen nakon Drugog svjetskog rata, čija je ideja bila unositi određene spojeve u oblake kako bi se smanjila veličina zrna leda i time spriječila veća šteta. “Mi ne stvaramo oblake, ne možemo ih ni uništiti, ali bila je ideja da se unese jedan spoj kako zrna ne bi bila velikih dimenzija jer mogu napraviti veliku štetu”, rekao je Güttler.

Međutim, istaknuo je kako je učinkovitost te metode upitna. “Sporno je što metoda nije pokazala da sustavno funkcionira u atmosferi”, dodao je.

Na pitanje postaje li tuča sve opasnija, ravnatelj DHMZ-a kaže da u Hrvatskoj posljednjih desetljeća nije bilo smrtnih stradanja. Ipak, podsjetio je na incidente poput onog početkom 2000-ih, kada je u Osijeku “30-ak osoba prijavilo velike ozljede” od zrna veličine kokošjeg jajeta.

Postaje li tuča opasnija?

Güttler je naglasio da je jedan dio Europe posebno ranjiv. “To je sjever Italije, tu su poticajni uvjeti za nastanak tuče. Tamo se tuča pojavljuje 300 puta češće nego prije. To je tamo ozbiljan problem, a nas to zahvaća u rubnom dijelu”, pojasnio je.

Prema podacima DHMZ-a, u Hrvatskoj se događa zanimljiv fenomen. “Imamo zanimljiv efekt da se smanjuje broj dana s tučom jer se manja zrna otope prije nego što dođu na tlo, ali raste broj dana s velikim zrnima tuče preko dva centimetra. Izazovno je prognozirati gdje će tuča nastati i hoće li biti velikih šteta”, zaključio je.

Güttler je na kraju istaknuo da se vremenska prognoza za pojedinu zemlju ne može izraditi bez podataka iz cijelog svijeta, zbog čega je ključna suradnja među državama. “Imamo dobar lokalan primjer u suradnji Hrvatske i BiH. Imamo i izvrsnu suradnju s kolegama u Sloveniji. Razmjena podataka u meteorologiji je srž”, rekao je.

N.H.

foto: scr.N1