HUP: Skor na listi konkurentnosti ukazuje na slabu kakvoću poslovnog okružja

Hrvatska je zadržala 53. mjesto među 70 gospodarstava u analizi konkurentnosti švicarskog instituta IMD, no struktura rezultata otkriva da je prema ekonomskoj uspješnosti 32., prema infrastrukturi 49., a prema poslovnoj učinkovitosti tek na 65. mjestu, upozorava HUP u analitičkom priloga Fokus tjedna.

Taj raskorak pokazuje da su gospodarski rezultati posljednjih godina poboljšani znatno više u odnosu na kvalitetu poslovnog okruženja, navode HUP-ovi analitičari.

Najslabiji rezultati su u anketnom dijelu istraživanja koji otkriva percepciju poslovnih ljudi. Hrvatska je 69. prema upravljačkim praksama, 56. prema produktivnosti i učinkovitosti te 54. prema kvaliteti financiranja.

Prema konkurentnosti poreznog sustava Hrvatska je pala s 48. mjesta u 2022. na 59. mjesto, što ne doprinosi privlačnosti poslovnog okruženja, smatraju u HUP-u, dodavši kako je to odraz porezne nepravednosti u oporezivanju različitih vrsta dohodaka te povećanju poreznog klina na srednje i visoke plaće, suprotno najboljoj praksi u članicama EU-a.

Prema međunarodnoj trgovini Hrvatska je na solidnom 22. mjestu, no razlika između međunarodne trgovine i poslovne učinkovitosti iznosi čak 43 mjesta, što je osjetno više nego u usporedivim srednjoeuropskim gospodarstvima. 

Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić, koji su napisali analizu za Fokus tjedna, smatraju da će se dugoročno upravo sposobnost poduzeća da učinkovitije organiziraju poslovanje, razvijaju ljudski kapital i povećavaju produktivnost, određivati koliko će se ostvareni gospodarski rast preliti u više plaće, investicije i viši životni standard.

Predzadnje mjesto u upravljačkim praksama vide kao odraz loše percepcije korporativnog upravljanja u nabujalom javnom sektoru, malog udjela žena na upravljačkim pozicijama itd.

Smanjiti porezne razlike među raznih dohocima

Predlažu da u cilju jačanja porezne konkurentnosti kao jedne od poluga adresiranja niske stope zaposlenosti (naročito mladih), Hrvatska smanji porezne razlike prema različitim dohocima, kao i da najavljene izmjene oporezivanja paušalnih obrta, u onim slučajevima kad se prikriva radni odnos, trebaju biti dio šire porezne reforme.

“Prikriveno zapošljavanje prvenstveno je posljedica previsokog poreznog klina na srednje i više plaće, zbog čega je nužno njegovo smanjenje za do 10 postotnih bodova, prema razinama najkonkurentnijih članica EU. Također, porez na tzv. prekomjernu dobit ne smije kazniti izvrsnost i ulaganja u produktivnost, osobito u uvjetima sporijeg rasta ekonomije i povišene inflacije. Još manje smije postati izvor financiranja povišica u nabujale mase plaća u javnom sektoru koja je od 2022. porasla čak 63 posto, uz dodatnih 800 milijuna eura planiranih u 2026.”, stoji u tekstu.

Za razliku od gospodarskih pokazatelja gdje je Hrvatska uglavnom u sredini, anketni dio istraživanja otkriva znatno slabije rezultate u područjima ključnima za konkurentnost, poput tržišta rada (oko 65. pozicije već tri godine).

HUP je krivce pronašao u  nefleksibilnim radnim uvjetima, manjku kvalificiranih radnika i kompetentnog rukovodstva te neusklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Hrvatska ima puno bolje rezultate u međunarodnoj razmjeni (22. mjesto), a među najjačim pokazateljima su prihodi od turizma i saldo izvoza usluga, što potvrđuje važnu ulogu izvoza usluga i turizma za hrvatsku ekonomiju.

Ovogodišnji IMD rezultati pokazuju da se struktura izazova Hrvatske značajno promijenila. Dok se među bolje rangiranim područjima nalaze međunarodna trgovina i pojedini pokazatelji investicijske aktivnosti, slabiji rezultati sve su više koncentrirani u komponentama koje određuju sposobnost nacionalne ekonomije da znanje, tehnologiju i kapital pretvara u održiv rast.

“Zajedničko obilježje većine slabije rangiranih pokazatelja jest da se odnose na učinkovitost korištenja raspoloživih resursa. Drugim riječima, izazov više nije kako povećati dostupnost kapitala, nego iz postojećih ulaganja, tehnologije i rada ostvariti snažniji rast produktivnost, odnosno veći gospodarski učinak. Upravo na tom području nastaje razlika između gospodarstava koja rast temelje na agregatnoj potražnji i onih koja rast temelje na produktivnosti”, kažu analitičari HUP-a.

Među prioritete za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ubrajaju povećanje raspoloživosti kvalificirane radne snage i specijaliziranih znanja kroz jačanje STEM obrazovanja, širenje dualnog obrazovanja, veće uključivanje stranih stručnjaka na tržište rada te veće ulaganje poduzeća u cjeloživotno obrazovanje zaposlenika.

Predlažu i  jačanje investicija koje doprinose rastu produktivnosti i tehnološkoj modernizaciji kroz ubrzanu amortizaciju ulaganja u tehnologiju i opremu, snažnije porezne poticaje za R&D te učinkovitije usmjeravanje javnih i EU sredstava prema projektima s visokom dodanom vrijednošću.

Ponovo traže predvidivije poslovno okruženje kroz smanjenje administrativnih opterećenja, konkurentniji porezni tretman rada i potrošnje, kraće investicijske procedure, veću regulatornu stabilnost te daljnje jačanje tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja.

K.A.

foto: fah