Ćorić o rujanskoj inflaciji: “Pozitivna vijest je stagnacija cijena hrane” Najavio povećanje minimalne plaće

Minimalna plaća u Hrvatskoj trebala bi ponovno rasti od početka 2027. godine, najavio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. Vlada bi već idući tjedan trebala predstaviti i rebalans državnog proračuna.

Ćorić je poručio da bi povećanjem minimalne plaće trebalo zaštititi životni standard radnika s najnižim primanjima od posljedica rasta cijena.

Konačan iznos minimalne plaće za 2027. zasad nije objavljen.

Minimalna bruto plaća za 2026. godinu iznosi 1.050 eura, dok je Vlada u svom programu kao cilj do 2028. postavila minimalnu bruto plaću od 1.250 eura.

Koliki će biti novi minimalac?

Odluka o iznosu minimalne plaće za iduću godinu donosi se nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, a konačnu visinu uredbom određuje Vlada.

Ćorićeva najava tako potvrđuje nastavak rasta minimalca, no ključna informacija – za koliko će plaća biti povećana – tek se očekuje.

Uz pitanje plaća, idući tjedan u središte pozornosti dolazi i rebalans državnog proračuna. Ministar financija najavio je njegovo predstavljanje, a tada bi trebale biti poznate detaljnije promjene na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna.

Vlada je ranije, u okviru priprema za razdoblje od 2027. do 2029. godine, predvidjela rast proračunskih rashoda u 2027. na 31,3 milijarde eura.

RAST CIJENA

Ćorić je komentiravši rujansko daljnje ubrzavanje inflacije, da pozitivnu vijest predstavlja stagnacija cijena hrane, no i da se, ukoliko ne dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku, visoke stope inflacije mogu očekivati i u narednim mjesecima.

“Pozitivna vijest, u okviru ove negativne, je činjenica da je u segmentu hrane i pića zabilježena stagnacija cijena. Ono što ‘vuče’ inflaciju, kao i proteklih mjeseci, sada čak i nešto značajnije, jest energija”, izjavio je Ćorić na konferenciji za medije u Ministarstvu financija.

Naime, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je u rujnu iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., pokazale su prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), te je ubrzala u odnosu na kolovoz kada je na godišnjoj razini iznosila 4,2 posto. U odnosu na kolovoz 2026., to jest na mjesečnoj razini, inflacija je u rujnu porasla 0,9 posto.

Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, najviše su na godišnjoj razini porasle cijene energije – za 20,5 posto, a osjetno su porasle i cijene usluga, 7,6 posto. S druge strane, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u rujnu su pale za 1,4 posto, dok su potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana na godišnjoj razini porasle za blagih 0,2 posto.

Prema Ćorićevim riječima, procjenjuje se da u segmentu hrane, pića i duhana nije došlo do rasta cijena hrane, već zapravo samo duhana, s obzirom na povećanje trošarina od početka ove godine.

No, izjavio je da se visoke stope inflacije kao u rujnu mogu očekivati i u narednim mjesecima, ukoliko ne dođe do smirivanja tenzija na Bliskom istoku, pa posljedično i pada cijena nafte na svjetskim tržištima. Veseli činjenica, dodao je, da je u proteklim danima povećana količina nafte koja prolazi Hormuškim tjesnacem.

I dalje ostaje pri tvrdnji da će inflacija u Hrvatskoj od početka iduće godine doći na razinu prosjeka eurozone i EU-a, dok bi rast hrvatskog gospodarstva trebao i dalje biti znatno veći od njihovih prosjeka. 

Bez Vladinih intervencija gospodarstvo bi osjetilo znatno veće stope inflacije

Odgovarajući na pitanje novinarke, Ćorić je rekao da usluge i dalje drže relativno visoku stopu porasta cijena u odnosu na isti lanjski mjesec, no i ocijenio da je, za razliku od lani, to dijelom i zbog efekta “prelijevanja” rasta cijena energije.

Prema njegovim riječima, iako se cijene naftnih derivata i općenito energenata ne može u potpunosti isključiti niti iz jedne cijene u gospodarstvu, razlog za optimizam je to što “prelijevanje” cijena energije u druge segmente nije bilo značajnije.

Po njegovoj ocjeni, to je i zbog Vladinih intervencija u cijene struje, plina i goriva.

“Bez tih intervencija naše bi gospodarstvo osjetilo znatno veće stope inflacije”, ustvrdio je Ćorić te pritom iznio izračun da bi bez Vladinih mjera trenutna stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila oko sedam posto.

Nije se složio da zbog inflacije svjedočimo padu kupovne moći – dapače, jer osobna potrošnja raste, a i rast plaća je u dužem razdoblju bio veći od inflacije.

Ustvrdio je i da je na smirivanje barem dijela cijena zasigurno utjecala i Vladina najava poreza na prekomjerne marže. “Držim da je i to itekako imalo prije svega psihološki, a onda i svaki drugi učinak”, istaknuo je Ćorić.

Dodao je da je taj “preventivni porezni oblik” najavljen u svibnju, a njegovi obveznici iduće godine će biti oni koji nisu iskoristili ovo razdoblje da smanje marže i izbjegnu njegovo plaćanje.

Od sljedećeg tjedna pad cijena benzina i dizela

Upitan oko daljnjih Vladinih mjera u pogledu cijena goriva, podsjetio je da je Europska komisija Vladi odobrila zadiranje u europski dio trošarine, pa tu postoji još određeni manevarski prostor za zauzdavanje eventualnih cjenovnih šokova u narednom razdoblju.

No, s obzirom da su prihodi od trošarina značajni za državni proračun, nada se da do toga neće doći.

Odgovarajući na pitanje novinarke, odbacio je raniju ideju jednodnevnog formiranja cijena goriva, no rekavši da je tu riječ o razmatranjima i analizama na razini Ministarstva gospodarstva, za što je onda najbolja adresa resorni ministar Ante Šušnjar.

Od njega je dobio informaciju da se od sljedećeg tjedna može očekivati pad cijena benzina i dizela, a danas će se znati koliko će to točno iznositi.

K.A./H

foto: fah