Godišnje iz hrvatske policije odlazi do 800 ljudi

U Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj u posljednje tri godine službu je napustilo 166 policajaca, dok ih je zaposleno 188. Iako je primljeno više novih policajaca nego što ih je otišlo, popunjeno je samo 89 posto predviđenih radnih mjesta. Opći sindikat MUP-a upozorava da hrvatska policija ima ozbiljan problem sa zadržavanjem iskusnih kadrova.

Prema podacima splitsko-dalmatinske policije, u 2024. službu je napustilo 50 policajaca, u 2025. njih 55, a tijekom 2026. još 61 policajac.

Istodobno su 2024. zaposlena 42 nova policajca, godinu kasnije 74, a ove godine njih 72.

Najčešći razlog odlaska bila je mirovina. U promatranom razdoblju umirovljen je ukupno 121 policajac.

Sindikat: Godišnje iz hrvatske policije odlazi do 800 ljudi

Predsjednik Općeg sindikata MUP-a Tomislav Teri upozorava da se stanje ne može procjenjivati samo usporedbom broja novih zaposlenika i onih koji odlaze.

“Svakodnevno iskustvo s terena potvrđuje ono na što sindikat već dulje vrijeme upozorava, a radi se o ozbiljnom sustavnom problemu zadržavanja kadrova”, rekao je Teri.

Prema sindikalnim procjenama, hrvatsku policiju godišnje napusti između 600 i 800 službenika, uključujući one koji odlaze u mirovinu, sporazumno raskidaju radni odnos ili dobivaju otkaz.

Istodobno se kroz Srednju policijsku školu i programe prekvalifikacije godišnje regrutira između 500 i 700 novih vježbenika.

Kao glavne razloge odlazaka Teri navodi niske plaće, preopterećenost, loše uvjete rada, nezadovoljstvo mogućnostima napredovanja i narušene odnose na radnom mjestu.

“Kroničan nedostatak ljudi dovodi do prekomjernog broja prekovremenih sati, čestih izvanrednih angažmana i nemogućnosti planiranja privatnog života”, dodao je Teri.

“Smatramo da se kvantitetom novih zaposlenika ne može nadoknaditi gubitak kvalitete i iskustva, dok je ukupan broj operativaca na terenu u stalnom padu”, istaknuo je.

Policajci odlaze u zaštitare, logistiku i inozemstvo

Prema procjenama sindikata, policajci koji napuštaju službu često pronalaze posao u privatnom sektoru, posebno u zaštitarskim tvrtkama, logistici i transportu.

Dio ih odlazi u druge države Europske unije, gdje se zapošljavaju izvan policijskog sustava, a manji dio prelazi u druge državne i javne službe.

Podaci MUP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je tijekom tri godine do lipnja 2024. policiju napustilo 2255 službenika.

Za najmanje 52 posto njih u evidenciji HZMO-a nije pronađeno zaposlenje kod drugog poslodavca. To ne znači nužno da nisu radili jer su se mogli zaposliti u inozemstvu ili raditi kao samozaposlene osobe.

“Više od polovice policajaca ne traži pomoć nakon teške traume”

Sindikat posebno upozorava na psihološko opterećenje policajaca.

Teri navodi da se sindikatu godišnje obrati između 50 i 100 policijskih službenika koji traže pravnu ili psihološku pomoć.

“Oko 30 posto pomoći traži se neposredno nakon konkretnog traumatskog događaja, dok je oko 70 posto zahtjeva uzrokovano dugotrajnim akumuliranim stresom, sagorijevanjem na poslu, narušenim obiteljskim odnosima zbog posla te mobingom ili pritiskom na radnom mjestu”, rekao je Teri.

Sindikat tvrdi da brojni policajci izbjegavaju tražiti psihološku pomoć jer strahuju da bi to moglo utjecati na njihovu radnu sposobnost, dovesti do oduzimanja službenog oružja ili otežati napredovanje.

“Procjenjujemo da više od 50 posto policajaca koji dožive teži traumatski događaj nikada ne zatraži formalnu psihološku pomoć, već traumu potiskuju ili rješavaju unutar privatnog kruga”, tvrdi Teri.

Zbog toga sindikat traži uvođenje anonimnog sustava psihološke pomoći koji bi financirao MUP, ali bi ga pružale neovisne ustanove.

MUP: Policajcima je psihološka pomoć dostupna

Iz MUP-a odgovaraju da policijski službenici već imaju osigurane mehanizme psihološke i psihosocijalne pomoći nakon traumatskih događaja, uključujući krizne intervencije.

Navode da se zdravstvena i radna sposobnost policajaca utvrđuju propisanim pregledima i postupcima pred zdravstvenim komisijama.

Također odbacuju mogućnost da se radno opterećenje policajaca procjenjuje isključivo prema broju zaposlenih i onih koji odlaze iz službe.

Ističu da se policijski poslovi organiziraju prema sigurnosnim potrebama, procjeni situacije i prioritetima te da složenost kriminalističkih istraživanja ovisi o okolnostima pojedinog slučaja.

Gotovo 600 žalbi na odluke MUP-a

Na probleme u upravljanju zaposlenicima upućuju i podaci Odbora za državnu službu.

Prema izvješću za 2025. godinu, od ukupno 1054 zaprimljena upravna predmeta njih 609 odnosilo se na odluke MUP-a, odnosno gotovo 58 posto.

Najviše žalbi odnosilo se na raspoređivanje na radna mjesta.

“Visok broj žalbi pokazuje da su službenici prisiljeni zaštitu svojih prava tražiti izvan MUP-a jer unutar Ministarstva ne postoji adekvatan dijalog”, rekao je Teri.

Sindikat zato traži povećanje plaća, bolje uvjete rada, pravednije kriterije napredovanja i premještaja te dostupniju psihološku pomoć.

“Hrvatskoj policiji već danas prijeti ozbiljna kadrovska kriza koja se u narednim godinama može odraziti na opću razinu sigurnosti građana i operativnu spremnost države”, poručio je Teri.

B.V./H

foto: fah