BBC: Deloitte pomogao Romanu Abramoviču da sakrije jahte, vile i milijarde

Najveća svjetska računovodstvena kompanija pomogla je u krivotvorenju dokumenata kako bi se prikrilo bogatstvo Romana Abramoviča i izbjeglo plaćanje poreza, pokazala je istraga BBC-a. Financijska izvješća koja je odobrio britanski Deloitte i njegova podružnica na Cipru omogućila su da imovina vrijedna 672 milijuna dolara – superjahte, vile i privatni zrakoplovi – nestane iz poslovnih knjiga Abramovičevih tvrtki.

Dokazi upućuju na to da je Deloitte savjetovao i shemu za utaju poreza na oligarhovo bogatstvo putem antidatiranja dokumenata. Odvjetnik Andrew Mitchell KC, stručnjak za pravo u području financijskih usluga, izjavio je da dokazi Panorame pokazuju kako je shema bila izravna utaja poreza te da stvar “ne može biti očitija”.

Deloitte pomagao Abramoviču u utaji poreza

Odvjetnici Romana Abramoviča poručili su da on odbacuje optužbe za utaju poreza ili skrivanje bogatstva. Naveli su da Panorama nije pružila dokaze da je znao za krivotvorenje bilo kojeg dokumenta, da ga je odobrio ili naredio, i dodali su da je legitimno osloniti se na savjete stručnjaka. Iz ciparskog Deloittea odgovorili su da tvrtka “djeluje u skladu s važećim zakonima”. Ovi nalazi dio su zajedničke istrage BBC Panorame i organizacije The Bureau of Investigative Journalism, piše BBC.

Roman Abramovič bio je gotovo dva desetljeća najpoznatiji ruski oligarh u Ujedinjenom Kraljevstvu. London ga je prigrlio kada je 2003. kupio nogometni klub Chelsea i financirao najuspješnije razdoblje u povijesti kluba. Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, britanska vlada uvela mu je sankcije kao suradniku predsjednika Vladimira Putina, zbog čega je morao prodati klub.

Prema izvješćima, Abramovič živi u Turskoj, koja mu pruža sigurno utočište jer nije uvela sankcije. Na kanalskom otoku Jerseyju i dalje je zamrznuto 5,4 milijarde funti njegove imovine, a kaznena istraga traje već četiri godine.

Odbacuje optužbe

Oligarhovi odvjetnici izjavili su za BBC da on odbacuje optužbe u istrazi na Jerseyju i tvrdi da je ona “pokrenuta u političke svrhe”.Nova istraga otkrila je dokaze o načinu na koji se upravljalo Abramovičevim poslovnim carstvom i otvorila ozbiljna pitanja o integritetu nekih od njegovih profesionalnih savjetnika.

Dokazi se nalaze u procurjelim podacima koji sadrže tisuće dokumenata o oligarhovim financijama i poslovanju mreže offshore tvrtki kojima se upravljalo s Cipra u razdoblju od 1995. do 2022. godine. Tim je tvrtkama iz Limassola upravljala tvrtka za korporativne usluge MeritServus.

Do 2005. Deloitte je bio vlasnik MeritServusa, a nakon razdvajanja tvrtke su nastavile blisku suradnju s Abramovičevim suradnicima na upravljanju njegovim globalnim bogatstvom. BBC i medijski partneri – Guardian, Paper Trail Media, Organized Crime and Corruption Reporting Project, Cyprus Investigative Reporting Network i The Bureau of Investigative Journalism – izvještavaju o procurjelim datotekama od 2023. u sklopu istrage “Cyprus Confidential” Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara.

Prikrivanje jahti, vila i zrakoplova

Prvi primjer antedatiranja dokumenata pojavljuje se 2006. godine, nakon što je novi zakon na Cipru propisao da financijska izvješća tvrtki moraju postati javna. Zakon o transparentnosti prijetio je razotkrivanjem tajni Abramovičeva bogatstva. Deloitte Cipar pripremio je nacrt izvješća za 2003. za njegovu ciparsku tvrtku Amiscan Investments, u kojem su bile detaljno navedene luksuzne nekretnine vrijedne 672 milijuna dolara.

To je uključivalo vilu u West Sussexu, luksuzni stan u Londonu i imanje na jugu Francuske, uz helikoptere, privatne zrakoplove i flotu brodova, uključujući jahtu Pelorus vrijednu 147,5 milijuna dolara. Kako bi imovina ostala tajna, Abramovičevi suradnici i MeritServus osmislili su plan zaobilaženja zakona. Imovinu su odlučili prenijeti na matičnu tvrtku Amiscana na Britanskim Djevičanskim Otocima (BVI), gdje je mogla ostati skrivena.

Promjenu su antedatirali za tri godine, kako bi izgledalo da se prijenos dogodio još 2003. Deloitte Cipar pregledao je antedatirane dokumente i ocijenio ih “adekvatnima” te je na temelju njih uklonio imovinu iz Amiscanovih poslovnih knjiga. Kada je Deloitte 2006. odobrio izvješća za 2003., kuće, zrakoplovi i jahte nestali su jednim potezom pera, a u knjigama je ostalo samo 75.000 dolara. Lord Sikka, profesor računovodstva na Sveučilištu u Sheffieldu, rekao je da je lažno prikazivanje datuma transakcija i neobjavljivanje istinitih izvješća “kršenje zakonske obveze” i “prilično skandalozno”.

Shema za izbjegavanje poreza

Panorama je pronašla i dokaze da su se antedatirani dokumenti koristili u shemi za utaju poreza. Slučaj se odnosi na drugu Abramovičevu ciparsku tvrtku, Kravin Investments, koja je 2003. na bankovnom računu imala gotovo dvije milijarde dolara. Tvrtka je ostvarivala visoke prihode od kamata, pa je ciparskim vlastima trebala platiti porez. No, njegovi savjetnici imali su drugu ideju. U e-poruci koju je MeritServus u kolovozu 2005. poslao Abramovičevim ruskim suradnicima stajalo je da je plan osmišljen nakon sastanka s Deloitteom.

“Ako se slažete, bit će potrebno u skladu s tim promijeniti financijska izvješća i računovodstvenu evidenciju za 2003. i 2004. godinu”, pisalo je u poruci. Mjesec dana kasnije, suradnik iz Rusije odgovorio je: “Slažem se”. MeritServus je zatim izradio niz antedatiranih dokumenata kojima se lažno pokušalo prikazati da Kravin samo drži i investira sredstva u ime svoje matične tvrtke na BVI-ju. Time je stvoren privid da Kravin nije stvarni vlasnik novca i da stoga nije obveznik plaćanja poreza na Cipru.

Deloitte je u e-poruci iz rujna 2005. napisao da će se “morati unijeti određene promjene u račune (stanja na bankovnim računima, prihodi od kamata, račun dobiti i gubitka)” zbog antedatiranih promjena. Andrew Mitchell KC rekao je da je shema bila “izravna” utaja poreza. “Da se ovo dogodilo u Engleskoj i da je riječ o milijunima, porezna uprava bi razmatrala kazneni progon”, izjavio je.

Osim dokumenata koje je Deloitte pomogao antedatirati, Abramovičevi savjetnici u MeritServusu krivotvorili su i treći niz zapisa. To se odnosilo na oligarhovo poslovno bogatstvo veće od 10 milijardi dolara, koje je držala tvrtka Electus Investments na Cipru. MeritServus je iskoristio drugu Abramovičevu tvrtku potpuno istog imena, Electus Investments, ali sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim Otocima, gdje se financijska izvješća ne moraju javno objavljivati.

Nestale milijarde

E-poruke pokazuju da je MeritServus 2006. priznao da je bogatstvo u vlasništvu ciparskog Electusa, ali je predložio da se “vlasnička prava prenesu na Electus Investments na BVI-ju” i da se prikaže kao da se promjena dogodila tri godine ranije. MeritServus je potpisao i antedatirao dokumente koji su lažno prikazivali da je tvrtka s BVI-ja vlasnik bogatstva od 10 milijardi dolara još od 20. studenoga 2003. godine. Tako je, u trenutku kada su računi ciparske tvrtke postali javni, izgledalo da ona ima imovinu vrijednu tek 145.000 dolara. Milijarde Romana Abramoviča jednostavno su nestale.

Andrew Mitchell KC rekao je za Panoramu: “Iz ovoga se može zaključiti da postoje stručnjaci spremni kršiti pravila svoje profesije, a time i zakon. Čini se da se doslovno neće zaustaviti ni pred čim kada je u pitanju izrada dokumenata.” Vladimir Milov, koji je bio ruski zamjenik ministra energetike u vrijeme dok je Abramovič gradio svoje carstvo, a danas je kritičar ruske vlade, izjavio je: “Iza svakog ruskog ili korumpiranog oligarha s Bliskog istoka ili iz Afrike stoji vojska zapadnih pružatelja financijskih, pravnih i PR usluga koji rado uzimaju novac da im operu ugled i prikažu ih kao normalne.”

Odvjetnici Romana Abramoviča izjavili su da on “nije bio uključen u svakodnevno poslovanje tih tvrtki”. Istaknuli su da je, u slučajevima kada su stručni savjetnici predlagali određene aranžmane, njegovo oslanjanje na te savjete bilo “potpuno ispravno i legitimno”. Iz Deloittea Cipar poručili su da ne mogu komentirati konkretne optužbe jer su dokumenti stariji od 20 godina i više im se ne može pristupiti. Tvrtka MeritServus zatvorena je nakon curenja podataka u aferi “Cyprus Confidential”.

NOVO.hr

foto: epa