Ministarstvo objavilo upozorenje: Ukoliko ovo nađete, nemojte dirati ni micati

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva najavilo je početak jesenske akcije oralne vakcinacije lisica, koja na području cijele Hrvatske kreće sutra, 21. listopada. Cilj je održati status zemlje slobodne od bjesnoće kontinuiranim cijepljenjem glavnih prijenosnika bolesti u prirodi.

Opasna zarazna bolest

Bjesnoća je smrtonosna virusna bolest od koje mogu oboljeti i životinje i ljudi. Iako je iskorijenjena u zapadnoj Europi, i dalje je prisutna širom svijeta. Glavni rezervoari bolesti u prirodi su divlji mesojedi, koji održavaju ciklus zaraze i prenose je na domaće životinje.

Postoje dva oblika bolesti. Šumska bjesnoća, prisutna na sjevernoj hemisferi, održava se u populaciji divljih životinja. Urbana bjesnoća, čiji su glavni prijenosnici psi, predstavlja velik javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, gdje uzrokuje gotovo sve smrtne slučajeve kod ljudi, s više od 50.000 žrtava godišnje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) podupiru sve aktivnosti usmjerene na zaštitu zdravlja ljudi.

Šumska bjesnoća suzbija se oralnim cijepljenjem divljih životinja, dok se urbana kontrolira masovnim cijepljenjem pasa i kontrolom populacije pasa lutalica. Sveobuhvatna primjena tih mjera jedini je učinkovit način da se bolest iskorijeni.

Hrvatska je zemlja bez bjesnoće

U Hrvatskoj su posljednji slučajevi bili povezani sa šumskim oblikom bolesti, a najviše su obolijevale crvene lisice, koje su glavni rezervoar i prijenosnik virusa. Domaće životinje zarazile bi se u kontaktu s oboljelom divljom životinjom. Među njima, najčešće su obolijevali psi i mačke zbog izravnog kontakta s lisicama i zato što vlasnici nisu poštovali zakonsku obvezu cijepljenja ljubimaca.

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine. Zahvaljujući programu oralne vakcinacije lisica, koji se bez prekida provodi od 2011., Europska komisija je 2021. dodijelila Hrvatskoj status zemlje slobodne od bjesnoće.

Iako u zemlji nema bjesnoće, važno je podizati svijest o opasnostima zbog globalizacije i prometa ljudi i životinja. Bolest je neizlječiva i, ako izostane brza reakcija i postekspozicijska zaštita, ishod je smrtonosan. Rizik za ljude raste što su zaražene životinje bliže ljudskim naseljima.

Kako se provodi cijepljenje

Program oralne vakcinacije lisica Ministarstvo poljoprivrede provodi sustavno od 2011. godine, a projekt sufinancira Europska unija. Akcija se provodi dvaput godišnje: u jesen, kako bi se lisice imunizirale prije sezone parenja, te u proljeće, radi cijepljenja pomlatka.

Mamci s cjepivom polažu se iz zrakoplova, što se pokazalo najučinkovitijim i ekonomski najisplativijim načinom distribucije. Zrakoplovi su opremljeni posebnim GPS uređajima koji omogućuju precizno polaganje. Na svakom četvornom kilometru zrakoplov leti u dvije paralelne linije, s međusobnim razmakom od 500 metara, i pritom izbacuje 25 mamaka. Time se osigurava da je razmak između dva mamka oko 80 metara.

Oralna vakcinacija ove se godine provodi na cijelom području Hrvatske osim jadranskih otoka. Tijekom svake kampanje položit će se 1.332.925 mamaka, što je ukupno 2.665.850 godišnje.

Kakvi su mamci i cjepivo

Koristi se cjepivo Rabadrop, koje sadrži oslabljeni virus bjesnoće. Cjepivo je u obliku ružičaste otopine unutar plastično-aluminijske kapsule, a kapsula se nalazi u središtu hranjivog mamca. Sam mamac je smjesa tamnosmeđe boje koja izgledom podsjeća na kolačić i ima specifičan miris privlačan divljim životinjama.

Lisica pronađe mamac, zagrize ga i probije kapsulu. Kada sluznica usta dođe u dodir s cjepivom, započinje proces stvaranja imuniteta. U roku od 21 dan životinja razvije zaštitu od bjesnoće koja traje najmanje 12 mjeseci. Mamci su potpuno neškodljivi za druge divlje i domaće životinje. Sadrže i antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima i služi kao marker kojim se dokazuje da je lisica cijepljena.

Raspored polaganja za jesen 2026.

Jesenska kampanja počinje 21. listopada s aerodroma Vinkovci-Sopot. Mamci će se prvo polagati na području sjeverne Hrvatske, nakon čega se distribucija nastavlja na jugu zemlje. Planirani raspored polaganja prema zračnim lukama je sljedeći: Vinkovci od 21. do 24. listopada, Varaždin od 24. do 26. listopada, Krk od 26. do 29. listopada te Brač od 29. do 31. listopada.

Upute i mjere opreza za građane

Iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da se mamci koji se pronađu u prirodi ne smiju dirati ni micati. Ako mamac pronađete u dvorištu ili na javnoj površini poput parka ili igrališta, možete ga ukloniti. Uklonite ga u najbliži grm ili na rub šume, ali pritom obavezno izbjegnite izravan dodir kože s mamcem. Koristite zaštitne rukavice.

Neoštećen mamac nije opasan za ljude, ali njegov se miris može prenijeti na kožu. Ako je vanjski omot mamka oštećen i tekućina cjepiva vidljiva, on više nije djelotvoran. Takav mamac, uz obaveznu zaštitu ruku, odložite u nepropusnu vrećicu i odnesite najbližem veterinaru na pravilno zbrinjavanje.

Ako ste dodirnuli omot mamca, dobro operite ruke vodom i sapunom. Ako sadržaj mamca dođe u dodir s kožom ili sluznicom, odmah se javite liječniku. Mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ali nisu ni namijenjeni za njihovo cijepljenje. Pas ili mačka koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće.

U slučaju ugriza ili ogrebotine psa, mačke, lisice ili druge divlje životinje, ranu odmah temeljito operite s puno sapuna i tekuće vode. Nakon toga se što prije javite liječniku ili najbližoj antirabičnoj stanici radi poduzimanja potrebnih mjera zaštite.

Praćenje uspješnosti i budućnost programa

Kako bi se pratila učinkovitost cijepljenja i na vrijeme otkrila eventualna ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću i stečeni imunitet. U tom procesu ključnu ulogu imaju lovačka društva i građani, koji dostavljaju uzorke odstrijeljenih, uginulih ili u prometu stradalih životinja ovlaštenim veterinarskim organizacijama.

Program oralne vakcinacije lisica za područje cijele zemlje Europska komisija odobrila je i sufinancira do 2027. godine. Nakon toga će se provedba programa, ovisno o epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, usmjeriti na područja s povećanim rizikom od unosa bolesti.

NOVO.hr

foto: Minist. poljoprivrede