U tekstilnom otpadu potencijal za nove tvrtke i radna mjesta

U posljednjih 10 godina proizvodnja tekstila se prema procjenama u svijetu udvostručila, kupujemo 60 posto više odjeće. Istodobno, tekstilna industrija jedan je od najvećih onečišćivača, pa je u trendu ponovna upotreba ili recikliranje tekstila. Na tekstilnom otpadu niču nove tvrtke i radna mjesta.

Dok je u svijetu tekstilni otpad sve veći biznis, Hrvatska propušta da se na bazi tekstilnog otpada osnivaju tvrtke i otvaraju radna mjesta.

Ako uskoro ne uvede sustav naknade, zatvaranje prijeti Humani Novoj, socijalnoj zadruzi iz Čakovca koja zapošljava većinom osobe s invaliditetom, a bavi se prikupljanjem odjeće. Do sada su, kaže za Hrt Ivan Božić iz te zadruge, uspjeli spasiti 1400 tona tekstila koji nije završio na nekom od odlagališta.

Prikupljenu odjeću razvrstavaju, upotrebljivu prodaju u trgovini rabljene robe ili izvoze. Dio iskoriste za izradu novih proizvoda. Ono što je neupotrebljivo ide u Regeneraciju Zabok, gdje se materijal “preša”, radi se sirovina iz koje nastaju filc, tepisi za autoindustriju i razne izolacije.

Dok se u mnogim drugim zemljama Europske unije tekstil rabi kao vrijedna sirovina u cirkularnoj zelenoj ekonomiji,  kod nas je to tek u začecima. U Hrvatskoj se prikupi samo 4 posto tekstilnog otpada, a ostalo završava u komunalnom otpadu.

I onih nekoliko tvrtki koje prikupljaju otpad su u problemima jer država nije propisala sustav naknade, kao što je npr. u Italiji ili Njemačkoj. Ondje proizvođač ili trgovac tekstilom u kalkulaciju unese naknadu namijenjenu tvrtkama koje skupljaju tekstil.

novo.hr

foto: scr.hrt