PwC: Produljenje radnog vijeka moglo bi povećati BDP zemalja OECD-a za 3,5 bilijuna dolara

Produljenje radnog vijeka s ciljem držanja koraka sa starenjem stanovništva dugoročno bi moglo osloboditi veliki neiskorišteni potencijal za gospodarstva zemalja OECD-a u ukupnom iznosu od 3,5 bilijuna američkih dolara.

Island, Novi Zeland i Izrael predvode u poticanju stope zaposlenosti starijih radnika, postavljajući primjer drugima, pokazalo je najnovije PwC-ovo izvješće.

Procjenjuje se da će u razdoblju između 2015. i 2050. godine broj stanovnika u 35 država OECD-a u dobi od 55 godina na više porasti za gotovo 50 %, odnosno na više od 500 milijuna stanovnika. No koliko će ih od ovih pola milijarde biti radno aktivno?

PwC-ov indeks zlatne dobi, Golden Age Index, na temelju podataka o zaposlenosti i osposobljavanju mjeri, rangira i analizira uspješnost zemalja OECD-au uključivanju starijeg stanovništva u radnu snagu. Indeks zlatne dobi otkriva velike potencijalne gospodarske koristi ako se stope zaposlenosti za osobe iznad 55 godina podignu na stope najuspješnijih zemalja.

Aktualne stope zaposlenosti za radnike od 55 do 64 godine starosti bitno se razlikuju među državama OECD-a, od 84 % na Islandu i 78 % na Novom Zelandu do 38% u Grčkoj i 34 % u Turskoj.

Podizanje stope zaposlenosti stanovništva u dobi iznad 55 godina na razinu Novog Zelanda moglo bi, primjerice, dugoročno dovesti do rasta gospodarstva u vrijednosti od oko 815 milijardi američkih dolara u SAD-u, 406 milijardi američkih dolara u Francuskoj i 123 milijardi američkih dolara u Japanu, s ukupnom potencijalnom dobiti država OECD-a u iznosu od otprilike 3,5 bilijuna američkih dolara. Takav gospodarski rast uključivao bi i značajne socijalne i zdravstvene prednosti koje bi proizašle iz činjenice da starije stanovništvo vodi aktivnije živote i ima veći osjećaj vlastite vrijednosti na temelju produljenog radnog vijeka,tamo gdje se za to odluče.

– Naravno, dobra je vijest da živimo dulje. No starenje stanovništva već stavlja značajan financijski pritisak na zdravstvene sustave, sustave socijalne skrbi te mirovinske sustave, a on će se s vremenom samo pojačati. Kako bismo nadoknadili veće troškove, smatramo da bi starije radnike trebalo poticati i omogućiti im da ostanu dulje radno aktivni. Time bi porastao BDP, kupovna moć potrošača i porezni prihodi, a istovremeno bi se poboljšalo zdravlje i blagostanje starijeg stanovništva zbog produljene mentalne i tjelesne aktivnosti, ističe John Hawksworth, glavni ekonomist u PwC-u u UK.

Vlade bi ove dobrobiti mogle postići reformom mirovinskih sustava i osiguravanjem financijskih poticaja za kasniji odlazak u mirovinu, što su koraci koje su neke zemlje već postavile kao prioritet.

Značajno je da prema Indeksu, najuspješnije zemlje dijele brojne značajke, uključujući tržište rada koje podržava fleksibilan rad i provedbe reformi usmjerenih na starije radnike, kao što je preoblikovanje radnih mjesta kako bi se udovoljilo stvarnim potrebama na tržištu. Uspješne mjere politika zapošljavanja uključuju pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu, poticanje fleksibilnog rada, unaprjeđenje fleksibilnosti mirovina i omogućivanje daljnjeg osposobljavanja te pružanje podrške starijim radnicima pri usvajanju digitalnih tehnologija.

novo.hr

foto: pwC