HNB: U 2018. suficit tekućeg računa platne bilance 1,35 milijardi eura

Hrvatska je prošle godine ostvarila suficit tekućeg računa platne bilance od 1,35 milijardi eura, a uz veći manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, nastavljena su pozitivna kretanja na računu usluga, posebice pod utjecajem dobrih rezultata turizma i prihodima od potrošnje stranih turista koji su po prvi put premašili deset milijardi eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U petak objavljeni podatci HNB-a pokazuju da Hrvatska šestu godinu za redom bilježi višak na tekućem računu platne bilance, iako je on u 2018. godini bio za 441 milijun eura ili 24,6 posto manji nego godinu dana prije. 

Višak na tekućem računu platne bilance prošle je godine iznosio 2,6 posto BDP-a, što je za 1,1 postotni bod manje nego godinu prije (kada je iznosio 3,7 posto). 

Analitičari središnje banke u komentaru najnovijih podataka ističu kako je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prošloj godini iznosio 4 posto BDP-a, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u 2017. godini, “isključivo zbog negativnog utjecaja troškova ispravaka vrijednosti potraživanja od koncerna Agrokor na tekuću dobit banaka u 2017. i time nižih rashoda na računu primarnog dohotka“.

“Isključe li se jednokratni učinci, višak na tekućem i kapitalnom računu u 2018. porastao je, čemu je najviše pridonio nastavak rasta neto izvoza usluga te povećanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, ponajprije zbog rasta isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. Za razliku od toga, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom zamjetno se povećao”, objašnjavaju iz HNB-a.

Naime, i u prošloj su godini nastavljena nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni te je manjak na računu roba povećan na 9,27 milijardi eura. To je za 1,02 milijardi eura ili 12,4 posto veći deficit u robnoj razmjeni nego 2017. godine. 

Pritom je robni izvoz na godišnjoj razini porastao za 4,3 posto, na 12,2 milijarde eura, što je sporije od rasta robnog uvoza. Uvoz je, naime, porastao za 7,6 posto, na 21,5 milijardi eura.

Nastavljena su, pak, pozitivna kretanja u razmjeni usluga te je lani na računu usluga zabilježen suficit od 9,8 milijardi kuna, što je za gotovo 500 milijuna eura ili za 5,3 posto više nego u 2017. godini. 

Na takva su kretanja ponajprije utjecali rekordni prihodi od turizma odnosno potrošnje stranih gostiju u Hrvatskoj, koji su lani po prvi put premašili iznos od deset milijardi.

Prihodi od turizma lani su iznosili gotovo 10,1 milijardu eura, što je za 603,6 milijuna eura ili za 6,4 posto više nego godinu ranije. 

Podaci središnje banke pokazuju i da je manjak na računu primarnog dohotka u prošloj godini povećan za 6,1 posto, na 923,1 milijun eura.

Istodobno su ostvarena pozitivna kretanja na računu sekundarnog dohotka na kojemu je višak iznosio 1,7 milijardi eura, što je u odnosu na godinu ranije poboljšanje 8,4 posto, ili za 134,3 milijuna eura.

Višak na računu kapitalnih transakcija iznosio je lani 711 milijuna eura, što je za 209 milijuna eura više nego godinu ranije.

K.N./hina

foto: novo.hr