HUP: Više od 68 posto poduzetnika spremno za ulaganja veća od 21 milijardu kuna

Više od 68 posto hrvatskih poduzetnika ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP je na konferenciji predstavio rezultate istraživanja o investicijskom potencijalu i potrebama gospodarstva po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo više 1700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, pokazuju da hrvatski poduzetnici imaju velik ulagački potencijal te su spremni realizirati konkretne projekte koji za cilj imaju modernizaciju, digitalnu transformaciju poslovanja te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, ističu iz HUP-a.

Istraživanje pokazuje i da više od dvije trećine ispitanika, ili njih 68 posto, ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. 

No, pokazalo je i da više od 50 posto ukupnih EU fondova treba biti usmjereno u bespovratna sredstva za oporavak, otpornost i podizanje konkurentnosti privatnog sektora. 

Čak 28 posto poduzetnika iz istraživanja je, naime, istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju, njih 30 posto da neće ulagati ako ne bude dovoljno bespovratnih sredstava, a 94 posto ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a samo šest posto ih je iskazalo interes za financijske instrumente. 

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić poručio je kako je nužno povećati udio sredstava koje se povlače u gospodarstvo. “Taj omjer ulaganja u privatni sektor u odnosu na javni mora biti barem 50:50 posto”, rekao je, uz podatak kako su sada omjeri – četvrtina privatni, a tri četvrtine javni sektora.

“Nemamo ništa protiv javnog sektora, ali to nije racionalan omjer. To nije vrsta ulaganja koja će povući Hrvatsku prema razvitku. U susjednim zemljama taj je omjer obrnut. Nužno je preokrenuti omjer, to neće biti jednostavno, ali je racionalno zahtijevati”, rekao je Zorić.

Dodaje i kako EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), a u HUP-u očekuju da taj postotak bude minimalno 50 posto.

Važno je, naglašava, što i preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za Hrvatsku specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja.

To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada, jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje, rekao je Zorić.

Predsjednik HUP-Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti (HUP ICT), član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo slikovito kaže kako se nalazimo “minutu do 12 sati, kada se možemo pretvoriti u bundevu ili princezu, ovisno o tome što ćemo napraviti sa strukturiranjem fondova EU-a”.

“Investiranje u privatni sektor presudno je za oporavak gospodarstva”, poručio je, dodajući da ulaganja u privatni sektor značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija.

Rekao je i kako nisu protiv javnih investicija, “one su potrebne, međutim ne smijemo imati nebalansirani pristup”.

“Investicije u privatni sektor imaju puno veći značaj nego investicije u javni sektor. One omogućuju da se gospodarstvo brže oporavi. Infrastrukturni projekti su ‘OK’, ali rezultati toga su mostovi, ceste i vodovodi – to nije imovina koja će dugoročno stvarati nova radna mjesta, to nam neće pomoći da stvorimo bolji proizvod koji ćemo prodati na globalnom tržištu”, rekao je Drilo.

N.H.

foto: HUP