Hrvatski izvoznici softvera ostvarili snažan rast i u 2020.

Hrvatske tehnološke tvrtke kojima je glavni biznis proizvodnja softvera zabilježile su snažan rast u prošloj godini, unatoč poteškoćama koje je donijela pandemija koronavirusa, pokazuje analiza Hrvatske udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx)

Pandemijska 2020. godina bila je za hrvatske softveraše, kao i svaka prethodna, rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika i svih ostalih bitnih pokazatelja poslovanja, piše Tportal.

Ukupni prihodi 267 tvrtki članica CISExa (bez povezanih društava) porasli su za 18 posto dostigavši 5,6 milijardi kuna od čega je 53 posto ostvareno u inozemstvu, uz rast izvoza od 30 posto.

‘Posebno veseli činjenica da je udio izvoza u prihodu od prodaje po prvi puta veći od prihoda na domaćem tržištu i iznosi 53 posto prihoda od prodaje. Prosječni udio izvoza u prihodu IT industrije u Hrvatskoj iznosi 38 posto’, ističe se u analizi, uz napomenu da su ukupne brojke i nešto veće jer nedostaju podaci za dio članova.

Prvi na top listi 30 vodećih članica CISExa po izvozu je Nanobit s 398 milijuna kuna izvoza od ukupnih 445 milijuna kuna prihoda. U pandemijskoj godini prihodi zagrebačke kompanije, koja je u rujnu prodana švedskom gamerskom gigantu Stillfronut, skočili su 124,7 posto, a dobit je dosegnula 71,8 milijuna kuna (+236,6 posto).

Na drugoj poziciji je vodnjanski Infobip s 346 milijuna kuna prihoda i 331 milijun kuna izvoza, a treći je Span sa 418 milijuna kuna prihoda i 246 milijuna kuna izvoza.

Slijedi Končar inženjering za energetiku i transport s 684 milijuna kuna prihoda i 231 milijun kuna izvoza, a peti su Rimac Automobili s 260 milijuna kuna prihoda i 198 milijuna kuna izvoza.

U elitnom klubu 10 najvećih izvoznika softvera su još Asseco SEE, Pet minuta, Axilis, Cloudsense i Microblink.

Uz rast prihoda i izvoza, ohrabruju i drugi poslovni pokazatelji vodećih softveraša. Osobito snažno su rasla ulaganja u istraživanje i razvoj. U 2020. godini CISEx članice su evidentirale čak 722 milijuna kuna kao dugotrajnu imovinu nastalu vlastitim razvojem što je 42 posto više nego u 2019.).

U analizi se ističe da su važan poticaj povećanju ulaganja donijele olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koje su tvrtke počele sve masovnije koristiti.

Impresivan je i rast neto izvoza, koji predstavlja izvoz umanjen za uvoz. Dok je ukupan izvoz porastao 30 posto, neto izvoz je skočio 57 posto dosegnuvši 2 milijarde kuna.

Članovi CISExa lani su otvorili 920 novih radnih mjesta te godinu završili s 8196 zaposlenih.

K.N.

foto: pixabay