AfD pred povijesnom pobjedom u Saskoj-Anhaltu

Esktremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) velik je favorit nedjeljnih izbora u saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu, ali to ipak ne znači da će ondje uspjeti formirati vladu. 

Saska-Anhalt je sa svojih 2,2 milijuna stanovnika, 1,7 milijuna birača i svega 1,8 posto udjela u ukupnom BDP-u Njemačke, gotovo bez utjecaja na ukupnu sliku cijele zemlje. No nakon izbora ove nedjelje, ova savezna pokrajina bi ipak mogla ući u povijesne knjige.

Iako je osvajanje apsolutne većine trenutačno malo vjerojatno, Alternativa za Njemačku (AfD) će gotovo sigurno s preko 40 posto glasova postati najjača stranka u parlamentu u pokrajinskoj prijestolnici Magdeburgu.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja provedenog za javni servis ZDF, AfD može računati s 40 posto glasova. Trenutačno vladajuća Kršćansko-demokratska stranka (CDU) na čelu s aktualnim premijerom ove savezne pokrajine Svenom Shulzeom bi osvojila 23 posto.

Slijedi stranka Ljevica s 13, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s devet i Zeleni sa šest posto.

Nastavak aktualne vlade samo uz pomoć Ljevice

S obzirom na to da sadašnjoj koaliciji CDU-a, SPD-a i Zelenih takvi rezultati ne bi bili dovoljni za nastavak koaliranja, ostanak na vlasti bi bio moguć samo uz toleranciju Ljevice, stranke koju CDU smatra tek nešto manjim zlom nego AfD.

Prema obje stranke krajnje desnog i krajnje lijevog spektra, CDU na čelu s aktualnim kancelarom Friedrichom Merzom simbolički je podigao tzv. protupožarni zid koji isključuje suradnju.

No taj zid već je popustio u saveznim pokrajinama Tirinškoj i Saskoj, gdje CDU vlada uz toleranciju Ljevice, nasljednice režimske socijalističke stranke SED u bivšem DDR-u.

Ljevica je već najavila spremnost na suradnju jer je, kako je priopćeno, spremna učiniti sve kako bi spriječila da AfD dođe na vlast. Unutar CDU-a se već stvara otpor takvoj vrsti suradnje.

– Mi nismo 1989. izlazili na ulice da bi sada istima opet omogućili sudjelovanje u vlasti, rekao je bivši pokrajinski predsjednik CDU-a i borac za ljudske prava u DDR-u Karl-Heinz Daehre.

Na mopedu kroz kampanju

Za to vrijeme glavni kandidat AfD-a u Saskoj-Anhaltu Ulrich Siegmund obilazi pokrajinu na poznatom motociklu Simson, nekadašnjem ponosu industrije Istočne Njemačke.

Simson se doduše proizvodio u susjednoj Tirinškoj, no Siegmund je tijekom kampanje ovaj proizvod koristio kao dio “ostalgije” (istočne nostalgije) i tvrdnji da u DDR-u nije bilo sve tako loše kako nam na Zapadu sugeriraju, što je jedan od najčešćih narativa AfD-a koji je na istoku Njemačke, na području bivšeg DDR-a, izuzetno snažan.

Činjenicom da se u kampanji koriste nekadašnjim državnim projektom planske socijalističke ekonomije, u AfD se ne zamaraju sve dok to donosi glasove. Kao ni time što su se potomci židovske obitelji Simson pobunili protiv zloupotrebe obiteljskog imena i to od stranke koja nema problema s revizijom prošlosti i koketiranjem s neonacističkim grupacijama.

Siegmund je lice s plakata istočnonjemačkog AfD-a: mlad, preplanuo, pun energije i siguran u vlastiti uspjeh. On je doduše svjestan da su mali izgledi da nakon 6. rujna postane prvi AfD-ov premijer neke savezne pokrajine, ali je siguran da će mu to prije ili kasnije poći za rukom.

– Vlada Svena Schulzea koja uspijeva samo zbog podrške Ljevice vrlo brzo će biti osuđena na propast. A na novim izborima nam tada ne gine najmanje 50 posto, uvjeren je Siegmund.

AfD još ima izgleda osvojiti apsolutnu većinu ako Zeleni ili SPD ne prijeđu izborni prag, što je prema trenutačnim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, malo vjerojatno.

Remigracija kao zaštitni znak

U slučaju da se to ipak dogodi, AfD je najavio brzu primjenu svog programa koji se uglavnom temelji na pooštrenju useljeničke politike i tzv. remigraciji.

Pod tim pojmom, koji je u aktualnu javnu diskusiju lansirao austrijski ekstremni desničar Martin Sellner, podrazumijeva se deportacija građana stranog porijekla koji žive u Njemačkoj, pa i onih s njemačkom putovnicom a koji se, prema mišljenju AfD-a, nisu primjereno uklopili u njemačko društvo.

AfD tijekom predizborne kampanje nije objasnio kako tu najavu namjerava provesti u djelo s obzirom na to da je za useljeničku politiku nadležna savezna vlada. Na ruku im idu statistike i brojni medijski napisi o kriminalu useljenika koji je nadproporcionalno zastupljen u kaznenim djelima poput silovanja ili napada nožem.

U Saskoj-Anhaltu doduše živi tek oko 7 posto stranaca, što je dvostruko manje nego na saveznoj razini, ali je AfD pitanje stranaca uspio nametnuti kao središnje političo pitanje u saveznoj pokrajini koja, pogotovo u zdravstvenom sektoru, ovisi o priljevu strane radne snage.

Opasnost od proruske stranke

Jedna od posljedica moguće izborne pobjede AfD-a u Saskoj-Anhaltu odnosi se na sigurnosni i obrambeni sektor.

Strahovanja se kreću od potencijalnog potkopavanja rada obavještajnih službi do davanja pristupa osjetljivim informacijama stranci naklonjenoj Rusiji. Već je i u prošlosti AfD bio osumnjičen da čestim upitima njemačkoj vladi vezenima uz Bundeswehr i pomoć Ukrajini zapravo rade za Moskvu.

Na domaćemo planu AfD bi morgao raditi na slabljenju Ureda za zaštitu ustavnog poretka, dakle unutarnje obavještajne službe. To je ista ona služba koja je mnoge pokrajinske ogranke AfD-a proglasila protuustavnima što mogućava sustavno praćenje pa čak i na razini infiltracije agenata u samu stranku.

AfD tvrdi da je Ured za zaštitu ustavnog poretka alat koji se koristi za slabljenje protivnika etabliranih stranaka, a čak je zaprijetila i njegovim potpunim ukidanjem ako osvoji apsolutnu većinu i preuzme vlast u pokrajini.

Iako vjerojatno neće moći ići toliko daleko, AfD bi imala prostora utjecati na rad agencije, primjerice zamjenom vodećih dužnosnika.

Obavještajnim se službama također može narediti da se umjesto na desni ekstremizam više usmjere na ljevičarski radikalizam, koji AfD smatra jednom od najvećih prijetnji unutarnjoj sigurnosti. 

Desni ekstremisti koji vole diktatore

Zastupnik u Bundestagu i stručnjak za sigurnost Konstantin von Notz, zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi, očekuje ”drastične posljedice za sigurnosnu politiku” ako AfD preuzme vlast.

– Desni ekstremisti sa snažnim vezama s diktatorskim režimima ovoga svijeta, prije svega s Rusijom, mogli bi doći na odgovorne položaje s pristupom vrlo osjetljivim sigurnosnim informacijama i bazama podataka, rekao je za AFP taj zastupnik Zelenih.

Obavještajne službe unutar zemlje razmjenjuju informacije putem internih sustava o osjetljivim temama, od sumnjivih ekstremista do planiranih napada i takozvanih hibridnih prijetnji, uključujući one iz Rusije.

– Moskva želi da AfD pobijedi jasno i nedvosmisleno, rekao je u intervjuu za dpa Vladislav Belov, ruski stručnjak za Njemačku.

Pobjeda stranke na nedjeljnim izborima predstavljala bi ujedno i poraz za kancelara Friedricha Merza, snažnog pobornika podrške Ukrajini protiv Rusije, dodao je Belov.

Za Kijev bi pobjeda AfD-a bila vrlo zabrinjavajuća. Stranka je vodila kampanju protiv njemačke pomoći Ukrajini i zalaže se za obnovu kupnje ruskog plina.

Uspjeh AfD-a u Saskoj-Anhaltu mnogo bi toj stranci značio za još dvije važne pokrajinske izbore u rujnu, u saveznim pokrajinama Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju.

P.T./H

foto: epa