Analitičari očekivali veliki rast zaposlenosti u SAD-u, no u srpnju ugašeno 23.000 radnih mjesta

Američki poslodavci prošlog su mjeseca neočekivano ukinuli 23.000 radnih mjesta, dok je revizija podataka za svibanj i lipanj izbrisala dodatnih 103.000 radnih mjesta. Brojke Ureda za statistiku rada (BLS) potpuno su suprotne predviđanjima analitičara, koji su za srpanj očekivali gotovo 100.000 novih radnih mjesta, piše Euronews.

Unatoč tome, stopa nezaposlenosti u srpnju se blago spustila na 4,1 posto, s 4,2 posto u lipnju. Glavni razlog ovog pada nije otvaranje novih radnih mjesta, nego odljev radne snage s tržišta.

Srpanjski podaci, koje je Ured objavio u petak, signaliziraju nagli zaokret na domaćem tržištu rada. To je ujedno i politički problem za predsjednika Donalda Trumpa manje od tri mjeseca prije izbora, na kojima njegova Republikanska stranka pokušava zadržati kontrolu nad Kongresom.

Najviše radnih mjesta ukinuto je u lokalnim javnim školama, njih 50.000. Slijede restorani i barovi s 26.000 manje radnih mjesta te maloprodaja, gdje je zatvoreno 19.000.

Stopa nezaposlenosti u srpnju najniža je od lipnja 2025., uglavnom zato što je 264.000 ljudi prestalo tražiti posao. Udio radno aktivnog stanovništva pao je na 61,4 posto, što je najniža razina od veljače 2021. godine.

Trumpova administracija, koja je uvela visoke carine radi poticanja zapošljavanja u proizvodnji, ističe da je broj zaposlenih u građevinskom sektoru porastao za 22.000, a u tvornicama za 5.000.

“Trumpova industrijska obnova odvija se po planu. Broj radnih mjesta u proizvodnji i gradnji tvornica ponovno je porastao u srpnju, dok se istovremeno broj zaposlenih u javnom sektoru i dalje osjetno smanjuje”, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai.

Zapošljavanje se ove godine oporavilo nakon slabe 2025., unatoč sukobu u Perzijskom zaljevu koji je podigao cijene energenata i opteretio kućne budžete. Rast broja radnih mjesta bio je stabilan, ali ne i spektakularan. Neke tvrtke teško pronalaze radnike za popunjavanje otvorenih pozicija, dok druge koriste tehnologiju kao zamjenu za ljudski rad.

Tržište rada: Nema otkaza, ali ni novih zapošljavanja

Amerikanci koji imaju posao relativno su sigurni. Broj otkaza na povijesno je niskim razinama, uglavnom zato što tvrtke ne žele riskirati gubitak postojećih zaposlenika nakon neočekivanog manjka radne snage poslije pandemije.

S druge strane, Amerikanci koji su bez posla ili tek ulaze na tržište rada teško dolaze do prilike. Ekonomisti za opis tih neuobičajenih uvjeta koriste termin “no hire, no fire” – bez zapošljavanja, bez otpuštanja.

Od početka godine poslodavci u prosjeku otvaraju 61.000 radnih mjesta mjesečno. To je značajan porast u odnosu na prosjek od samo 9.700 u 2025., što je bila najslabija godina za zapošljavanje izvan recesije još od 2002.

Sjedinjenim Državama više nije potrebno otvarati radna mjesta istim tempom kao prije da bi se spriječio rast nezaposlenosti. Zbog Trumpovih strogih imigracijskih mjera i umirovljenja “baby boom” generacije, za poslove se natječe manje ljudi. Istraživanje Federalnih rezervi (Fed) pokazalo je da je zbog toga “prijelomna točka” mjesečnog zapošljavanja, koja je 2023. i 2024. iznosila 155.000, pala gotovo na nulu.

“Jednostavno je manje ljudi dostupno za zapošljavanje”, kaže Sal Guatieri, viši ekonomist u BMO Capital Markets. Manjak radne snage za neke radnike znači i veće plaće.

Tvrtka za obradu plaća ADP izvijestila je u srijedu da su radnici koji su prošlog mjeseca promijenili posao dobili povišicu od 7 posto. To je najveći godišnji skok u gotovo godinu dana i znatno više u usporedbi s rastom od 4,4 posto za one koji su ostali kod istog poslodavca.

Istovremeno, tvrtke su postale produktivnije jer koriste tehnologiju za poslove koje su prije obavljali ljudi. “Vidimo da tvrtke proizvode više s postojećim osobljem”, rekao je Guatieri. “Zato imaju manju potrebu za novim radnicima.”

Manjak dostupnih radnika i rast produktivnosti, dodaje, “ograničit će stopu zapošljavanja i mjesečni rast broja radnih mjesta”.

Zašto je sve teže pronaći posao

Osim toga, na izglede za zapošljavanje utječu i sukobi u Perzijskom zaljevu, koji su podigli cijene energenata, te uspon umjetne inteligencije. Ona bi radnike mogla učiniti učinkovitijima i bolje plaćenima, ali im i oduzeti posao.

U izvješću objavljenom ovog tjedna, istraživačice Ingrid Chen, Marianna Kudlyak i Riva Mikhlin iz banke Federalnih rezervi u San Franciscu zaključile su da je pronalaženje posla posljednjih nekoliko godina postalo iznenađujuće teško.

Uobičajeno bi u ovoj fazi ekonomskog oporavka, više od šest godina nakon zadnje recesije, poslodavci osjećali toliki manjak radnika da bi zapošljavali i mlade te one s nižim obrazovanjem. Ovaj put to nije slučaj.

“Umjesto da privlači nove ljude, put do zaposlenja se sužava, pa oporavak više ne dopire do radnika na marginama”, napisale su Chen, Kudlyak i Mikhlin. Štoviše, i nezaposleni koji se inače najbrže vraćaju na posao – oni u najboljim radnim godinama (od 25 do 54) s fakultetskim obrazovanjem – sada teže pronalaze novo zaposlenje.

Istraživačice iz San Francisca nisu sigurne što točno otežava potragu za poslom. Kao moguće razloge navode strožu imigracijsku politiku, usporavanje zapošljavanja u tehnološkim tvrtkama i kod državnih ugovaratelja, neizvjesnost oko smjera vladine politike ili “rane signale šireg pogoršanja tržišta rada”.

NOVO.hr

foto: FaH