BBC: Zlatna šarm-ofenziva švicarskih poslovnih čelnika preokrenula Trumpa

Sjedinjene Američke Države i Švicarska postigle su dogovor o smanjenju carina na švicarski uvoz s visokih 39 na 15 posto, koje je nametnula administracija Donalda Trumpa. Ovaj preokret rezultat je, kako ju je nazvao BBC, zlatne šarm-ofenzive švicarskih poslovnih čelnika, a sporazum uključuje i obećanje Švicarske o ulaganju 200 milijardi dolara u američko gospodarstvo.

“Veliko olakšanje za gospodarstvo”

“To je veliko olakšanje za naše gospodarstvo”, izjavio je švicarski ministar gospodarstva Guy Parmelin, dodavši kako je nanesena značajna šteta otkako su carine stupile na snagu u kolovozu prošle godine.

Prema dogovoru, Švicarska će se obvezati uložiti 200 milijardi dolara izravno u SAD do 2028. godine, pri čemu će trećina tog iznosa biti investirana već 2026. Zauzvrat, carinska stopa bit će usklađena s onom od 15 posto, koju su sa SAD-om već dogovorile susjedne zemlje Europske unije. Švicarska je također pristala ukinuti carine na određenu kvotu američkog izvoza mesa, uključujući govedinu, bizone i perad.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je kako je dogovor postignut “nenadmašnom pregovaračkom vještinom predsjednika Trumpa” koja “i dalje donosi rezultate američkom narodu”. Dodao je da sporazum “ruši dugogodišnje trgovinske barijere” te da će švicarska ulaganja stvoriti tisuće novih radnih mjesta.

Darovi u Bijeloj kući

Parmelin je otkrio da se sastanak vodećih ljudi švicarske industrije s Trumpom u Bijeloj kući pokazao odlučujućim. Za razliku od ranijeg neuspješnog pokušaja švicarske predsjednice Karin Keller Sutter, za koju je Trump rekao da je “bila draga žena, ali nije htjela slušati”, poslovni čelnici primijenili su drugačiju taktiku.

U Ovalni ured stigli su s darovima, među kojima su bili zlatni sat Rolex i posebno ugravirana, personalizirana zlatna poluga švicarske tvrtke za rafiniranje zlata MKS. Nekoliko dana nakon sastanka, Trump je snimljen u svom uredu, a na stolu su se jasno vidjeli predmeti koji odgovaraju opisu darova, što je za BBC potvrdio i dužnosnik Bijele kuće.

Među poslovnim čelnicima koji su se sastali s Trumpom bili su Jean Frédéric Dufour iz Rolexa, Johann Rupert iz tvrtke Richemont i Marwan Shakarchi iz MKS-a. Darove su opisali kao “simbolične geste zahvalnosti koje odražavaju duh prijateljstva i trajnih veza između dviju nacija”.

Inače, darovi koje primaju američki predsjednici postaju vlasništvo države i pohranjuju se u Nacionalnom arhivu. No predsjednici ih mogu zadržati ako plate savezne poreze. Poreze ne moraju platiti jedino ako dar dolazi od bliskog rođaka.

Poslovni krugovi pridobili Trumpa

Iza kulisa američko-švicarskih pregovora vodila se, prema pisanju Axiosa, intenzivna ofenziva švicarskih poslovnih krugova koji su zaključili da je najbolji način da pridobiju predsjednika SAD-a – raskoš. Delegacija je u Washington stigla s darovima osmišljenima posebno za Trumpa, od kojih je najviše pažnje izazvala personalizirana zlatna poluga te luksuzni stolni sat.

No to nije izoliran slučaj: brojne države i korporacije posljednjih mjeseci nastoje doprijeti do Trumpa upravo kroz poklone visokog simboličkog i materijalnog značaja.

Trump je, prema dužnosnicima Bijele kuće, darove primio u ime svoje buduće predsjedničke knjižnice, čime je protokol ispoštovan. No iz izvora uključenih u susret jasno je da je sama gesta bila presudna. Slični pokušaji već su ranije stizali u Ovalni ured – primjerice Appleov dar, posebno izrađeni stakleni disk s postoljem od 24-karatnog zlata u čast najavljenog američkog investicijskog ciklusa vrijednog 100 milijardi dolara, koji je do švicarskog posjeta navodno bio Trumpov favorit.

Nije ostao nezapažen ni set originalnih olimpijskih medalja iz 1984. godine, koje je Trumpu uručio organizacijski odbor Olimpijskih igara u Los Angelesu, kao ni golemi Boeing 747 vrijedan oko 400 milijuna dolara, dar katarskih vlasti njegovoj knjižnici ranije ove godine. Uz sve to, velik broj američkih i stranih kompanija donirao je oko 300 milijuna dolara za izgradnju nove luksuzne plesne dvorane uz Bijelu kuću, prostora za koji Trump planira da bude “prepoznatljiv” i, prema Axiosu, pozlaćen.

U takvom okruženju švicarski darovi postali su dio šireg obrasca u kojemu države i korporacije pokušavaju oblikovati dobre odnose s američkim predsjednikom kroz ekstravagantne, personalizirane poklone. Nakon što je delegacija otišla iz Bijele kuće, Trump je na Truth Socialu pohvalio “sve koji su sudjelovali” te poručio da su “odradili sjajan posao”. Nekoliko dana poslije američka administracija objavila je odluku o drastičnom smanjenju carina na švicarsku robu – potez koji je u Bernu dočekan kao znak da je taktika uspjela.

Dogovor u zadnji čas

Za švicarsku industriju dogovor sa SAD-om stigao je u zadnji čas. Nakon što su prošlog kolovoza uvedene visoke carine, izvoz tehnologije u SAD pao je za 14.2 posto u trećem kvartalu, a dio je tvrtki upozoravao da će morati slati radnike na prisilni odmor ako se trend ne preokrene. Yves Bugmann, čelnik Švicarske federacije industrije satova, pozdravio je dogovor, dok je Parmelin poručio da Švicarska “nije prodala dušu vragu”, ističući da su švicarske kompanije i prije Trumpova mandata planirale širenje proizvodnje u SAD-u.

Industrijske udruge sporazum su prihvatile kao način da švicarske tvrtke dobiju ravnopravan položaj s konkurentima iz EU-a koji su već ranije postigli sličan dogovor s Washingtonom, no oporbene su stranke izrazile zabrinutost zbog ustupaka i netransparentnosti pregovora, posebno nakon što je postalo jasno da su rukovoditelji tvrtki poput Rolexa i Richemonta također lobirali u američkoj prijestolnici.

Bern se nada brzoj aktivaciji niže carinske stope, u roku od nekoliko dana ili tjedana, premda okvirni sporazum nije pravno obvezujući i slijede daljnji pregovori. Konačnu verziju mora potvrditi švicarski parlament, a moguće je i raspisivanje referenduma.

Prema riječima dužnosnika iz Berna, Švicarska je već predstavila plan za smanjenje i postupno ukidanje trgovinskog viška u odnosu na SAD, dok Washington očekuje da Bern snizi carine na američku robu i ukloni dio necarinskih barijera. Američki podaci pokazuju da je Švicarska 2024. imala trgovinski višak od 38.3 milijarde dolara, koji je do srpnja ove godine narastao na 55.7 milijardi dolara.

NOVO.hr

foto: IG.watchesofespionage