gastronomija

Home / gastronomija/Poslovne vijesti / Bijeli kruh mogao bi dosegnuti cijenu od 15 kuna

Bijeli kruh mogao bi dosegnuti cijenu od 15 kuna

Ne stabilizira li se tržište energenata zbog kojeg ovih dana bilježimo nikad više cijene pšenice, običan, bijeli kruh u Hrvatskoj mogao bi dosegnuti nezapamćenu cijenu od čak 15 kuna za komad, potvrdila je Jutarnjem listu direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Dapače, ova hrvatska računica čini se čak i konzervativnom u odnosu na predviđanja nekih drugih, nama bliskih europskih tržišta na kojima se zadnjih dana špekulira i o znatno većim poskupljenjima, navodi dnevnik u izdanju od srijede.

Pa tako češki mediji zadnja dva dana prenose upozorenja češkog udruženja pekara koje apelira da se što prije ograniči izvoz pšenice i upozoravaju da bi cijena običnog bijelog kruha u Češkoj do ljeta mogla koštati nezamislivih 60 kruna za komad, odnosno 18,50 kuna.

Takvo drastično poskupljenje neslužbeno nije isključeno niti za našu zemlju, no službena predviđanja zasad su u okvirima cijene od 15 kuna, što je već samo po sebi iznimno, posebno za državu koja je velik potrošač kruha i koja je u posljednjih deset godina, od ulaska u EU, uspjela povećati i vlastitu proizvodnju, ali i uvoz kruha i krušnih proizvoda.

Kako je za Jutarnji rekla Barišić, pekarska industrija poprilično je zabrinuta jer je cijena pšenice na rekordnoj razini, a mijenja se toliko brzo da se ugovori s dobavljačima potpisuju na rok od maksimalno mjesec dana jer nitko ne može i ne želi garantirati da se cijene neće mijenjati.

Tona pšenice na francuskoj burzi trenutačno stoji 400 eura, u Argentini 354, a u Chicagu 399 eura za tonu, što znači da je za kilogram pšenice sada potrebno izdvojiti čak tri kune.

Nadalje, prosječna veleprodajna cijena običnog, bijelog brašna u 2021. godini iznosila je 2,50 kuna za kilogram, dok je trenutačno na razini od četiri kune, a poskupljenja u veleprodaji već su se prelila na cijene maloprodajnih proizvoda te nitko ne može garantirati da i dalje neće rasti.

Kako se može primijetiti, kilogram brašna u trgovinama sad je već na deset kuna, što najbolje svjedoči o stanju na tržištu. Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj općenito bez prestanka rastu od 2020. godine, a iako je većina analitičara ranije predviđala da će se situacija dosad stabilizirati, to se nije dogodilo i mi vidimo da tržište divlja, kao posljedica rasta cijena energenata i goriva, o kojima poljoprivreda ovisi”, rekla je Barišić.

Za razliku od Čeha koji pozivaju na ograničenje izvoza pšenice, Barišić kaže da takve akcije u Hrvatskoj nisu potrebne jer je pšenica jedna od rijetkih namirnica po pitanju kojih je Hrvatska samodostatna.

T.R.

foto: arh.nh