Cijene nafte prošloga tjedna porasle zbog napetosti na Bliskom istoku

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnoga tjedna, što je posljedica napetosti na Bliskom istoku i boljih nego što se očekivalo podataka o rastu američkog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,7 posto, na 63,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,2 posto, na 56,20 dolara.

Tako su nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga tjedna, kada su potonule više od 5 posto.

Rast cijena ponajviše je posljedica napetosti u Hormuškom tjesnacu, najvažnijem svjetskom prolazu za prijevoz nafte, nakon što je Iran odbio osloboditi tanker pod britanskom zastavom kojega je zaplijenio u Perzijskom zaljevu prošloga tjedna.

Washington je od Japana, Francuske, Njemačke, Južne Koreje, Australije i drugih zemalja zatražio da se pridruže pomorskoj sigurnosnoj inicijativi na Bliskom istoku kako bi se nafta i drugi proizvodi mogli prevoziti kroz Hormuški tjesnac.

No, reakcija cijena nafte na napetosti u Perzijskom zaljevu bila je razmjerno prigušena.

“Čini se da većina tržišnih sudionika ne očekuje vojni sukob koji bi ugrozio prijevoz nafte”, kaže analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

Podršku cijenama pružio je u petak i bolji nego što se očekivao podatak o rastu američkog gospodarstva.

Bruto domaći proizvod (BDP) ojačao je u drugom tromjesečju za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je sporije u odnosu na rast u prvom tromjesečju od 3,1 posto, ali više od procjena analitičara, koji su očekivali rast od 1,8 posto.

To je ponešto ublažilo strahovanja ulagača da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati slabljenje potražnje, no ta strahovanja nisu i sasvim splasnula.

„Na tržištu se vodi bitka između onih koji očekuju da će usporavanje rasta gospodarstava izazvati slabljenje potražnje i onih koji su fokusirani na krizu u Perzijskom zaljevu i smanjenje proizvodnje”, kaže Gene McGillian, potpredsjednik u tvrtki Tradition Energy.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom odlučile su nedavno produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno do kraja ožujka iduće godine.

No, dok OPEC ograničava proizvodnju, u SAD-u se proizvodnja kreće oko najviših razina u povijesti, pa tako SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih tri, na ukupno 776, najnižu razinu od veljače prošle godine.

To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

P.T./hina

foto: novo.hr