Do 1. svibnja moguće rješenje za odštetu zagrebačkim OPG-ima za štetu od oluje

Veliku štetu nevrijeme je nanijelo i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Zagrebu. Neki tvrde da je tolika da će ih natjerati i na gašenje proizvodnje. Sastali su se s državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede koji vjeruje da će se do 1. svibnja pronaći rješenje za isplatu odštete.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo izjavio je kako vjeruje da će se do 1. svibnja pronaći rješenje za isplatu odštete poljoprivrednicima na području Grada Zagreba, čiji su plastenici stradali u nevremenu prošli tjedan.

Beljo je to izjavio nakon sastanka s predstavnicima povrćara i ekoloških proizvođača, predstavnicima Grada Zagreba i Ministarstva financija.

Predstavnici Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP), OPG-a Novak i Udruge povrćara upozorili su na štete koje poljoprivrednici trpe zbog elementarnih nepogoda, te na nedostatne mehanizme podrške u slučaju šteta, posebice poljoprivrednicima na području Grada Zagreba.

Uoči sastanka u Ministarstvu istaknuli su kako su zbog administrativnih procedura proizvođači prepušteni sami sebi u sanaciji i obnovi proizvodnje.

Beljo je nakon sastanka rekao kako je u Gradu Zagrebu 35 hektara pod plastenicima i staklenicima te se mora hitno naći interventno rješenje kako bi poljoprivrednici mogli obnoviti staklenike i ponovo pokrenuti proizvodnju.

– Imamo mjeru 73.02 – Obnova poljoprivrednog potencijala koja će biti objavljena kada grad procijeni štetu i, budu li ispunjeni uvjeti, proglasi elementarnu nepogodu. Svi moraju biti upisani u registar štete, to je osnovni preduvjet, kazao je.

Vjeruje da će se do 1. svibnja “iznjedriti pravo rješenje kojim bi bili zadovoljni svi proizvođači na području Grada Zagreba”.

Nositeljica Eko OPG-a Novak, Mateja Novak nakon sastanka je izjavila kako još uvijek ne zna hoće li biti sanacije.

– Čekamo idući sastanak koji nam je obećan prije 1. svibnja i tada ćemo znati više, rekla je.

Predstavnica povrćara Grada Zagreba i Zagrebačke županije te potpredsjednica Udruge povrćara Hrvatske Marina Galović nakon sastanka je izjavila kako se treba skupiti 13 hektara potrganih najlona plastenika i staklenika za isplatu odštete.

– Ako ne budemo imali, nećemo dobiti ništa. U idućih mjesec dana na teren izlazi komisija Grada Zagreba, Dobit ćemo link na koji ćemo prijaviti štetu. Kad se zbroji šteta samo na najlonima, bez popratnih sadržaja (garaža, krovovi, vinil) ako bude 13 hektara proglasit će se elementarna nepogoda, a ako ne – od te priče nema ništa, rekla je.

Smatra da će te uvjete teško biti zadovoljiti te očekuje gašenje 30 posto zagrebačkih OPG-ova.

Ljudi to jednostavno više ne mogu financirati, jedva su se oporavili nakon nevremena 2023. godine, rekla je.

Nije joj jasno kako grad ne može jednokratno pomoći OPG-ovima na svom području da se oporave i obnove proizvodnju.

Nada se da će biti proglašena elementarna nepogoda, no napominje kako nakon toga slijedi administrativna procedura dok se ne isplati šteta, a to može trajati mjesecima. Mnogi OPG-ovi to neće moći izdržati, možda će preživjeti srednji i veliki, ali mali ne, smatra ona.

Situacija je jako ozbiljna i treba dobro razmisliti i hitno naći rješenja ako se želi da proizvodnja u gradu Zagrebu opstane, istaknula je.

Pomoćnica pročelnice za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba Vlasta Ranogajec rekla je da će je grad danas do kraja dana na web stranici objaviti aplikativno rješenje gdje će poljoprivrednici moći prijaviti štetu. Nakon toga stručnjaci će preliminarno procijeniti štetu da se vidi može li se doći do 13 hektara koliko je minimalno da bi se mogla proglasiti elementarna nepogoda.

– Ne stoji tvrdnja da sufinanciranja neće biti, a ono što grad najbrže od svega može napraviti je novi natječaj, novi javni poziv za deminimis potporu. Jedan značajan dio poljoprivrednika u toj potpori koja maksimalno može iznositi 50.000 eura u tri godine će se pronaći.

Ne dođe li se do tih 13 hektara, ići će se u drugu vrstu programa kako bi se u suradnji s ministarstvom napravio novi program kroz koji bi poljoprivrednici bili sufinancirani, najavila je.

Oni s većom štetom morat će čekati neke druge programe koji bi uskoro mogli biti u izradi. Predstavnici povrćara smatraju da su prepušteni sami sebi i da bi cijela ova priča mogla završiti gašenjem 20-25% OPG-ova u Zagrebu.  

Izjave uoči sastanka u Ministarstvu

Programska koordinatorica HSEP-a Sunčana Pešak smatra da su potrebna sustavna i dugoročna rješenja zbog klimatskih promjena.

Problemi nisu samo štete na usjevima nego i na infrastrukturi, rekla je, napominjući kako Ministarstvo poljoprivrede i druge mjerodavne institucije trebaju djelovati praktično, a ne samo prebacivati odgovornost jedne na druge.

Kada neko gospodarstvo pretrpi štetu zbog koje mu prijeti gašenje, to nisu samo statistike nego životne priče ljudi koji nas hrane, rekla je.

Podržava rješenje koje je predložila Hrvatska poljoprivredne komora (HPK), da se osnuje solidarni fond koji bi u takvim situacijama mogao zaštititi poljoprivrednike.

OPG najavio zatvaranje: Bez potpore nema proizvodnje

Eko OPG Novak je već treći put u posljednje dvije godine pretrpjelo znatne štete i jučer je na društvenim mrežama najavilo zatvaranje proizvodnje, ako se ne pronađe mogućnost ostvarivanja prava na podršku.

Nositeljica OPG-a Mateja Novak istaknula je kako zagrebački poljoprivrednici imaju “zakonska i administrativna ograničenja” kod pristupa EU fondu za obnovu poljoprivrednog potencijala koji imaju svi drugi poljoprivrednici, zbog čega se osjećaju potpuno nezaštićeno.

Rekla je da u Zagrebu žive vrijedna, tržišno orijentirana gospodarstva koja ne žive od poticaja jer su poticaji za povrtlarsku proizvodnju mizerni.

– Kada ostanemo bez infrastrukture, ostali smo bez proizvodnje, istaknula je.

Poručila je kako ne traži ad hoc rješenja i ne želi svaki put strepiti što će biti kod svake nove elementarne nepogode, nego traži sustavna rješenja i zaštitu, kao i da Ministarstvo stane iza njih.

OPG-ovi bez potpore: Manje vrijedimo od drugih

Iz HSEP-a su upozorili kako se zbog klimatskih promjena može očekivati sve više klimatskih ekstrema dok je sustav osiguranja vrlo trom i nedostatan. Osiguravajuća društva, kako su naveli, ne nude adekvatna rješenja, posebno za male proizvođače.

Predsjednica povrćara Grada Zagreba i Zagrebačke županije te potpredsjednica Udruge povrćara Hrvatske Marina Galović kaže da su zagrebački OPG-ovi izostavljeni iz svih EU fondova i isplata šteta.

Mi smo OPG-ovi koji manje vrijede nego drugi OPG-ovi u Hrvatskoj, rekla je.

Ministarstvo i Grad Zagreb napravili su tako da smo diskriminirani u svim tim pitanjima, rekla je te upozorila da se taj problem mora riješiti.

Ako se danas ne postigne dogovor, najavila je prosvjed za 1. svibnja na koji će pozvati povrćare iz cijele zemlje.

HPK: Hitno financijski pomoći poljoprivrednicima u Zagrebu i okolici

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je u ponedjeljak hitnu nadoknadu štete poljoprivrednicima s područja Grada Zagreba i okolice nastale u plastenicima zbog prošlotjednog nevremena, kako bi mogli nastavili s proizvodnjom.

Brojni plastenici na području grada Zagreba i okolice pretrpjeli su veliku štetu koja se i dalje zbraja, kaže HPK.

Među ključnim mjerama koje komora predlaže je pokretanje kriznoga fonda za poljoprivredu iz kojeg bi se financirali poljoprivrednici kada se nađu u kriznim situacijama.

HPK smatra i da treba omogućiti lakše osiguravanje i pojednostavniti postupke sklapanja polica. Tvrdi da sadašnji model osiguranja očito nije dobar i da ga osiguravajuće kuće izbjegavaju.

Velikim problemom HPK smatra što u Zagrebu, za razliku od manjih jedinica lokalne i regionalne samouprave, nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu. Naime, ona je uvjetovana vrijednošću ukupne izravne štete od najmanje 20 posto izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, pod uvjetom da je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka i/ili uvjetom da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.

– Nije izgledno da će šteta na razini Grada Zagreba doseći 20 posto, no urod bi nakon popisa štete mogao biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek, kaže HPK i poziva Grad Zagreb da nakon izvida načini popis štete na povrću u zaštićenim prostorima.

HPK navodi kako Grad Zagreb prema planu proračuna za 2026. godinu raspolaže s 3.08 milijardi eura od čega je za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov planirano 6,36 milijuna eura, a samo za poljoprivredu približno 1,5 milijuna eura, što je manje od 0,05 posto ukupnog proračuna dok je prosjek županija između jedan i tri posto izvornog proračuna.

S obzirom na to da Grad Zagreb u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2025. godine ima 6.413 poljoprivrednih proizvođača, bilo bi preporučljivo povećati proračun te napraviti program s ciljem obnove njihova potencijala nakon nastale štete, kažu u HPK.

Podsjećaju da domaća proizvodnja povrća pokriva 50 posto vlastitih potreba, što Hrvatsku čini izrazito ovisnom o uvozu te je jedan od najučinkovitijih načina za povećanje proizvodnje poticanje kontrolirane proizvodnje u plastenicima i staklenicima. Zbog toga je važno poljoprivrednicima, a posebno malima, olakša investiranje i osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda, te im pomoći kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju, kaže HPK.

To udruženje poziva građane da kupuju poljoprivredne proizvode direktno od malih OPG-ov i pomognu njihovom opstanku, hrvatskoj samodostatnosti te ukupnoj gospodarskoj slici.

B.V./H

foto: scr.htv