Dodijeljene nagrade “Zlatna kuna”, Cedevita najbolja velika tvrtka, Nanobit srednja, Pirić Montage mala

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom“, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama“, naglasio je Burilović.

K.N./hina

foto: hgk