Dombrovskis: Hrvatska bi u ERM II mogla ući u drugoj polovini 2020.

Ako implementira mjere na koje se obvezala, Hrvatska bi u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) mogla ući već u drugoj polovini 2020., najavio je u petak potpredsjednik EK Dombrovskis na konferenciji “Budućnost eurozone kao valutne unije – Hrvatska na putu prema euru”. 

Konferenciju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Centar za europske studije Wilfried Martens iz Bruxellesa.

Hrvatskoj predstoji ispunjavanje 19 mjera u šest različitih područja na koje se obvezala u pismima namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), kao i u bankovnoj uniji, a koji se primjerice odnose na jačanje kapaciteta Državnog zavoda za statistiku, unaprjeđenje poslovnog okruženja, upravljanja državnom imovinom, kao i jačanja temelja gospodarskog rasta.

Kako ističe potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, koji se konferenciji obratio video porukom, efikasna implementacija mjera i obveza je ključna, a ako se to dogodi Hrvatska bi mogla ući u ERM II već u drugoj polovini 2020.

Dombrovskis kaže da ulazak u eurozonu predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, no kako će se ti napori, u kojima će imati i podršku Komisije, isplatiti u smislu veće stabilnosti, prilika i prosperiteta.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić napominje da je uz dva pisma namjere priložen i akcijski plan, koji objedinjuje cijeli set aktivnosti i mjera. Kaže da su dva područja, koja se odnose na monetarnu i fiskalnu politiku, već dali rezultate, pa se tako fokus u većoj premješta na strukturne politike, što uključuje upravljanje državnom imovinom, kao i daljnje olakšavanje uvjeta poslovanja.

Ističe da ta pisma ne bi bilo moguće ni sastaviti niti o njima razgovarati bez osnovnog preduvjeta, koji se odnosi na konsolidaciju javnih financija. Kaže da se Hrvatska jasno obvezala na provedbu mjera sadržanih u pismima, a kako sve mjere i aktivnosti kani isporučiti do sredine iduće godine, do kada predsjeda Vijećem EU-a.

Valorizacija od strane europskih institucija i članica eurozone ovisi i o kvaliteti rezultata provedenih mjera, kaže Marić te napominje da pretpostavljeni minimalni boravak u tečajnom mehanizmu iznosi dvije godine, kada se testiraju i mastriški kriteriji. “Kada bi se Hrvatska danas nalazila u ERM-u II, ispunjavala bi svih pet mastriških kriterija”, dodaje.

Podsjetio je i na visoku euriziranost hrvatskog gospodarstva, pa bi i eliminacija valutnog rizika bila visoko na ljestvici koristi od uvođenja eura, dok kada je riječ o negativnim aspektima ulaska u eurozonu, navodi strah građana od rasta cijena. Kaže da država tu ima mehanizme, kao što je obveza dualnog vođenja cijena najmanje šest mjeseci prije i poslije uvođenja eura, a i poreznu politiku, posebice onaj dio koji se odnosi na PDV, pri čemu napominje da dosadašnja iskustva pokazuju da snižavanje opće stope PDV-a ne znači i nužno smanjenje cijena.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da je bankovna unija nastala kako bi se porezni obveznici u što većoj mjeri zaštitili od loših poslovnih politika banaka, koje su se u prošlosti očitavale i u raznim oblicima državnih dokapitalizacija. To uključuje i provođenje nadzora nad sistemski važnim bankama od strane Europske središnje banke.

Vujčić ističe da je Hrvatskoj ulazak u taj zajednički sustav nadzora banaka preduvjet za ulazak u ERM II, no kako to samo po sebi ne vidi kao neki veliki benefit, s obzirom da Hrvatska ima vrlo stabilan bankovni sustav, koji je značajno bolje kapitaliziran od bankovnog sustava eurozone.

N.H.

foto: politico.eu