Europski parlament podržao ulazak Hrvatske u šengensku zonu

Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.

Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.

“Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete”, rekao je.

Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da “ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu”.

Europski povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.

“Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Europskom parlamentu, kao prioritetna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacionalni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice”, istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.

“Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo”, rekao je Picula nakon rasprave.

Možda neće biti blokade

Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Europska pučka stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunjska zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.

“To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor”, istaknuo je Picula.

“Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve kriterije za pristupanje. A na Vijeću je potom da uvaži sve što je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet Europske unije”, poručio je Picula u raspravi o jačanju i proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Europskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.

Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

“Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka”, naglasio je Picula.

Hrvatska u šengenskom prostoru 2019.?

Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, napominje kako je “za Republiku Hrvatsku prioritet uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni zakonika o šengenskim granicama”.

“Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru. Smatram da bi primitak Hrvatske u šengenski prostor na summitu u Rumunjskoj 2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog ujedinjenoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi”, ističe Šuica (HDZ/EPP).

Europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) u govoru na plenarnoj sjednici istaknuo je da se odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor treba temeljiti isključivo na ispunjavanju tehničkih kriterija, a ne na političkim uvjetima,

“Kao što se protivim bilo kakvom nejednakom tretmanu Bugarske i Rumunjske prilikom njihovog ulaska u šengenski prostor, tako očekujem i da će odluka o ulasku Hrvatske biti temeljena na ispunjavanju tehničkih kriterija i sposobnosti upravljanja vanjskom granicom EU-a, a nikako ne temelju političkih kriterija, zahtjeva ili uvjeta“, zaključio je Radoš.

T.R./h

foto: FaH