Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Hrvoje Stojić (HUP): Plaće u javnom sektoru 28% su više nego u privatnom

Hrvoje Stojić (HUP): Plaće u javnom sektoru 28% su više nego u privatnom

Proračun za 2027. temelji se na procjeni gospodarskog rasta od 2,1 posto i inflacije od 2,7 posto, no ostvarenje tih ciljeva moglo bi biti ugroženo. Upozorio je na to glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u novom Fokusu tjedna.

Među glavnim rizicima Stojić izdvaja slabljenje troškovne konkurentnosti poduzeća, sporiji priljev novca iz fondova Europske unije, skuplje financiranje i usporavanje tržišta rada. Smatra da bi zbog tih čimbenika gospodarski rast mogao biti slabiji od planiranog.

HUP: Rast prihoda od doprinosa previše je optimističan

Stojić navodi da planirani rast poreznih prihoda od pet posto prati nominalni rast gospodarstva. Međutim, očekivani rast prihoda od doprinosa od 7.4 posto smatra prilično ambicioznim, s obzirom na procijenjena kretanja plaća i zaposlenosti.

Naime, Vlada očekuje rast bruto plaća od 6.5 posto i zaposlenosti od samo 0.8 posto. Istodobno se predviđa povećanje produktivnosti od približno 1.5 posto, iako poslovne investicije usporavaju, upozorava glavni ekonomist HUP-a.

Dodaje da produktivnost rada po satu posljednjih godina u Hrvatskoj raste znatno sporije od prosjeka Europske unije. To, prema njegovoj ocjeni, dodatno dovodi u pitanje ostvarivost proračunskih pretpostavki za iduću godinu.

Naknade građanima rastu za 940 milijuna eura

Stojić smatra da najveći pritisak na državni proračun i dalje stvaraju trajni tekući rashodi. Posebno upozorava na naknade građanima, za koje se u 2027. planira povećanje od 6.9 posto, odnosno dodatnih 940 milijuna eura.

Riječ je o rashodima koji su već tijekom 2026. premašili planirane iznose. Stojić upozorava da takva odstupanja otežavaju kontrolu državne potrošnje jer se dio povećanih izdataka prenosi i na sljedeće proračunske godine.

Pozitivnim smatra najavljeno uvođenje Registra stanovništva, koji bi od 2027. trebao omogućiti preciznije određivanje prava na socijalne naknade. Sustav bi pritom uzimao u obzir stvarne prihode i imovinu građana.

Plaće u javnom sektoru udvostručile se od 2021.

Proračunom se predviđa rast ukupnog iznosa za plaće od 2.9 posto, odnosno 196 milijuna eura. Stojić smatra da je takav plan nerealan jer je rast znatno niži od nominalnog rasta gospodarstva, a slijedi nakon povećanja od sedam posto u 2026.

Pritom podsjeća da su izdaci za plaće već tijekom ove godine premašili plan. Smatra da država podcjenjuje buduće troškove zaposlenih u javnom sektoru, što bi moglo dovesti do novih odstupanja od proračunskih projekcija.

“Od 2021. masa plaća se udvostručila, a s 13,5 posto BDP-a treća je najviša u EU, bez mjerljivog skoka učinkovitosti javne uprave. Politika plaća u javnom sektoru nije izolirano proračunsko pitanje – javni sektor zapošljava oko 30 posto zaposlenih i plaća 28 posto više od privatnog, pa država de facto postavlja cijenu rada i privatnom sektoru podiže troškove neovisno o produktivnosti, uz izravan udar na konkurentnost”, stoji u HUP-ovu Fokusu tjedna.

Dug za lijekove ponovno premašuje 800 milijuna eura

HUP upozorava da zdravstvo ostaje jedan od najvećih strukturnih problema državnih financija. Nakon povećanja zdravstvenih rashoda od 10.7 posto u 2026., Vlada za iduću godinu planira njihovo smanjenje od 4.9 posto.

Stojić dovodi u pitanje ostvarivost takvog plana jer dug za lijekove ponovno premašuje 800 milijuna eura. Uz to, nepodmirene obveze u zdravstvenom sustavu povećavaju se za približno 40 milijuna eura svakog mjeseca.

Poslodavci zbog toga traže realnije planiranje zdravstvenih izdataka, bolju organizaciju bolničke mreže i objedinjenu nabavu. Predlažu i snažniju digitalizaciju te sustav plaćanja koji bi se više temeljio na rezultatima liječenja.

HUP upozorava na rizik prekomjernog deficita

Hrvatski javni dug i dalje je ispod 60 posto BDP-a, no Stojić upozorava da postupno nestaju okolnosti koje su prethodnih godina pridonosile njegovu smanjenju. Među njima su snažan nominalni rast gospodarstva, inflacija i rekordni priljev europskog novca.

Istodobno rastu kamatne stope te izdaci za obranu i zdravstvo, dok slabi poticaj gospodarstvu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Zbog toga se proračunski deficit zadržava blizu granice od tri posto BDP-a.

Dodatni je problem, prema Stojiću, to što lokalna država u 2027. više neće pružati očekivanu potporu ukupnim javnim financijama. Time se smanjuje prostor za pokrivanje mogućih odstupanja od državnih proračunskih planova.

HUP upozorava da bi daljnje povećavanje rashoda moglo dovesti Hrvatsku u postupak zbog prekomjernog deficita. To bi značilo potrebu za prisilnim sređivanjem javnih financija upravo kada će država sve više ulaganja morati financirati vlastitim novcem.

Poslodavci traže veći osobni odbitak

Stojić smatra da Hrvatska mora promijeniti strukturu poreznog sustava, a ne dodatno povećavati ukupno porezno opterećenje. Kao prvi prioritet navodi povećanje osnovnog osobnog odbitka na razinu porezne osnovice minimalne plaće.

Predlaže i da se osobni odbitak automatski usklađuje sa svakim povećanjem minimalne plaće. Time bi se spriječilo da radnici s najnižim primanjima zbog nominalnog rasta plaće plaćaju sve veći udio poreza na dohodak.

Riječ je o takozvanoj hladnoj progresiji, kada rast plaće zbog inflacije može dovesti do većeg poreznog opterećenja, iako kupovna moć radnika nije stvarno porasla. HUP smatra da bi automatsko usklađivanje osobnog odbitka ublažilo taj problem.

Traže i smanjenje poreza na srednje i više plaće

Drugi prioritet HUP-a smanjenje je poreznog opterećenja srednjih i viših plaća. Stojić predlaže podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak te ograničavanje osnovice na koju se obračunava doprinos za zdravstveno osiguranje.

Takve bi mjere, smatra, pomogle Hrvatskoj da zadrži stručnjake i privuče ulaganja u djelatnosti koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Poslodavci upozoravaju da visoko oporezivanje rada smanjuje konkurentnost domaćeg gospodarstva.

Gradovi i općine mogli bi smanjivati poreze na rad

HUP smatra da prostor za porezno rasterećenje postoji i na lokalnoj razini. Gradovi i općine dobili su nove izvore prihoda uvođenjem poreza na nekretnine i povećanim oporezivanjem turističkog najma.

Za 2028. očekuje se i povratak lokalne države u suficit, odnosno stanje u kojem prihodi premašuju rashode. Stojić smatra da bi taj dodatni prostor trebalo iskoristiti za smanjenje poreza na rad, a ne za trajno povećavanje lokalne potrošnje.

Prema njegovoj ocjeni, gradovi i općine mogli bi se međusobno natjecati nižim poreznim opterećenjem rada. Time bi mogli privlačiti zaposlenike, poduzetnike i nova ulaganja te poticati gospodarsku aktivnost na svojem području.

Hrvatska porezima prikuplja oko 40 posto BDP-a

HUP upozorava da Hrvatska već ostvaruje porezne prihode u visini približno 40 posto BDP-a, što je blizu prosjeka Europske unije. Taj je udio ujedno oko pet postotnih bodova viši od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Poslodavci zato smatraju da smanjenje poreza na rad ne treba financirati novim porezima na poduzetnike i ulaganja. Umjesto toga, predlažu učinkovitiju javnu upravu, smanjenje nepotrebnih rashoda te povećanje zaposlenosti i produktivnosti.

Ulazak u OECD mogao bi pomoći reformama

HUP kao važne čimbenike za stabilnost javnih financija u sljedećim godinama izdvaja očekivani ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te političku stabilnost bez izbora u iduće dvije godine.

Smatraju da bi takve okolnosti mogle olakšati nastavak fiskalnih reformi. Među ciljevima navode prebacivanje dijela poreznog opterećenja s rada na imovinu te smanjenje strukturnog primarnog deficita prema 1.3 posto BDP-a do 2028.

Takav smjer reformi, ističu, odgovara i europskoj fiskalnoj politici za 2027. godinu. Cilj je stvoriti održivije javne financije i istodobno smanjiti troškove zapošljavanja kako bi hrvatska poduzeća bila konkurentnija.

Njemačka, Poljska i Italija također smanjuju poreze

Stojić upozorava da i druge europske države poduzimaju mjere za smanjenje poreznog opterećenja rada. Njemačka priprema više od deset milijardi eura rasterećenja kroz povećanje osobnog odbitka i blaže povećavanje poreznih stopa.

Poljska podiže porezni prag i uvodi nižu međustopu, dok Italija proširuje niži porezni razred. Mađarska istodobno smanjuje oporezivanje minimalne plaće, navodi HUP u svojoj analizi.

Zajednički cilj tih mjera smanjenje je poreznog opterećenja građana s nižim i srednje visokim primanjima. Države pritom nastoje više poreznih prihoda prikupljati iz drugih izvora, umjesto dodatnog opterećivanja rada.

Stopa zaposlenosti mladih samo 24,3 posto

HUP se poziva i na upozorenja OECD-a o niskoj stopi zaposlenosti u Hrvatskoj, posebno među mladima. Prema podacima koje navodi Stojić, zaposlenost mladih iznosi samo 24.3 posto.

Poslodavci smatraju da je i taj pokazatelj razlog za snažnije smanjenje poreznog klina, odnosno razlike između ukupnog troška rada za poslodavca i neto plaće koju radnik prima. Cilj je povećati isplativost zapošljavanja.

“Relevantna istraživanja pokazuju da smanjenje poreza na dohodak za jedan postotni bod može povećati rast BDP-a i do dva postotna boda. Rasterećenje rada, međutim, ne smije biti praćeno dodatnim opterećenjem poduzetnika i investicija poput poreza na prekomjerne marže. Time se slabe konkurentnost i poticaji za ulaganja bez kojih nema održivog rasta standarda. Hrvatska već prikuplja porezne prihode od 40 posto BDP-a, blizu prosjeka EU i sve više iznad prosjeka CEE regije, što slabi poreznu konkurentnost. Fiskalni prostor treba stvarati racionalizacijom rashoda, učinkovitijom državom te rastom zaposlenosti i produktivnosti, a ne novim porezima”, zaključuje se u HUP-ovu Fokusu tjedna.

K.A./H

foto: fah