Humanoidni roboti morat će uskoro dokazati svoju ekonomsku vrijednost
Kineska industrija humanoidnih robota suočava se s novim testom, jer ulagači i kupci sve manje gledaju njihove atraktivne demonstracije, a sve više traže dokaz da ti roboti mogu pouzdano obavljati stvarne poslove i pritom biti ekonomski isplativi.
Kineski proizvođači humanoidnih robota posljednje su dvije godine privlačili ulagače atraktivnim demonstracijama, od izvođenja breakdancea do borilačkih vještina, no na ovotjednoj konferenciji u Pekingu morat će pokazati mogu li njihovi roboti pouzdano stvarati ekonomsku vrijednost. Na Svjetskoj konferenciji o robotima, koja se od srijede do nedjelje održava u Pekingu, očekuje se više od 300 kompanija s više od 2.000 izložaka i više od 150 novih proizvoda, prema podacima pekinških gradskih vlasti.
Konferencija se održava uoči izlaska na burzu kineske tvrtke Unitree, jednog od vodećih svjetskih proizvođača humanoidnih robota. Njezin osnivač Wang Xingxing u četvrtak će govoriti o razvoju industrije humanoidnih robota u idućem desetljeću.
No, kako interes ulagača za kineske humanoidne robote doseže nove razine, fokus se sve više premješta s atraktivnih demonstracija na njihovu stvarnu primjenu. Ulagači i kupci robote sve više procjenjuju prema tome koliko produktivno rade, koliko ljudskog nadzora zahtijevaju i mogu li opravdati troškove.
Iako roboti u Kini već zamjenjuju ljude u nekim poslovima, poput dostave hrane u hotelima i rada na pojedinim proizvodnim linijama, njihova šira primjena u različitim industrijama još nije zaživjela.
Od demonstracija do stvarne primjene
Neki stručnjaci smatraju da je vrijeme za takvu provjeru već odavno došlo. Lumos Robotics, startup koji na konferenciji predstavlja svoj MOS robot uz potporu Mitsubishi Electrica, razvija ga za primjenu u industriji, primjerice za pregled opreme i rukovanje materijalom, a ne za kućnu uporabu ili zabavu.
Izvršni direktor Yu Chao rekao je Reutersu da najviše riskiraju kompanije koje razvijaju same robote, modele ili podatke, a da pritom ne dokazuju njihovu primjenu u stvarnom svijetu. “Na kraju će se sve svesti na jednostavno pitanje: može li robot stvoriti vrijednost za kupca?” rekao je Yu, dodajući da će kompanije koje to ne mogu “ispasti iz igre”.
Robotičar Georg Stieler procjenjuje da bi 50 do 70 posto humanoidnih robota proizvedenih ove godine moglo završiti u “tvornicama podataka”, gdje bi se koristili za prikupljanje podataka za treniranje umjesto za obavljanje poslova za klijente.
Prema procjeni kineske brokerske kuće Guotai Securities, industrijski humanoidni robot trebao bi koštati oko 160.000 juana, uključujući održavanje, kako bi se u dvije godine isplatio u odnosu na radnika čija je godišnja plaća 80.000 juana. Stvarne cijene takvih robota, međutim, kreću se između 300.000 i 500.000 juana, prema berlinskom institutu MERICS.
Test stvarnih radnih sposobnosti
Dodatni test slijedi od subote na Svjetskim igrama humanoidnih robota u Pekingu, gdje će se, uz utrke, nogomet i borbe, roboti natjecati i u obavljanju zadataka iz stvarnog radnog okruženja.
Roboti će, između ostalog, pakirati i skladištiti robu, obavljati poslove u industrijskoj proizvodnji, puniti električna vozila te spajati kabele i koristiti alate. Za razliku od utrke ili plesne točke, takvi zadaci provjeravaju mogu li roboti prepoznati nepoznate predmete, ponavljati zadatke, ispraviti pogreške i završiti posao bez pomoći inženjera.
Pretvaranje atraktivnih demonstracija u ekonomski isplative proizvode nije problem samo kineske industrije. U SAD-u se kompanije također suočavaju s manjkom stručnih operatera te visokim troškovima prijevoza, postavljanja i održavanja robota.
Geopolitika dodatno otežava situaciju. Američka Savezna komisija za komunikacije u srpnju je ograničila odobravanje nove opreme naprednih robotskih uređaja proizvedenih u inozemstvu, što je pogodilo i neke kineske proizvođače, među njima Unitree.
Prema procjeni istraživačke tvrtke IDC, Kina je zaslužna za 82 posto svjetskih isporuka humanoidnih robota.
B.V./H
foto: epa

tehnologija 

