IEA predlaže otpuštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi

Međunarodna agencija za energiju (IEA) predložila je članicama da iz strateških rezervi koordinirano otpuste 400 milijuna barela nafte kako bi se obuzdao skok cijena ‘crnog zlata’ u uvjetima izraelskoameričkog napada na Iran.

Zemlje članice jednoglasno su prihvatile prijedlog, objavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

– Raspored otpuštanja nafte iz rezervi bit će određen u skladu s okolnostima u svakoj pojedinoj članici, rekao je Birol, uz napomenu da će pojedinosti biti objavljene naknadno.

IEA će nastaviti pozorno pratiti razvoj situacije na globalnim tržištima nafte i plina, naglasio je izvršni direktor agencije.

Američki dužnosnici rekli su, prema navodima neimenovanog izvora za Financial Times u izvješću objavljenom u ponedjeljak, da bi iz rezervi trebalo biti otpušteno 300 do 400 milijuna barela nafte.

Japan je već prije službene odluke IEA-e poručio da će iz državnih i zaliha kompanija otpustiti oko 80 milijuna barela nafte, prema objavi ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije, u sklopu koordinirane mjere članica agencije, ako dogovor bude postignut.

– Japan neće čekati službeno odobrenje IEAe za koordinirano međunarodno otpuštanje rezervi već će prvi poduzeti mjere za normalizaciju ravnoteže ponude i potražnje na svjetskom tržištu energije otpuštanjem zaliha već 16. dana ovog mjeseca, rekla je premijerka Sanae Takaichi u televizijskoj izjavi.

Njemačka najava

– Njemačka će na tržište plasirati 2,64 milijuna tona nafte iz strateških rezervi, odnosno 19,51 milijun barela, objavila je ministrica gospodarstva Katherina Reiche.

Na zalihama drže ukupno 110 milijuna barela nafte i 67 milijuna barela gotovih naftnih proizvoda, objavilo je ministarstvo.

Članice IEA-e trenutno drže u strateškim rezervama više od 1,2 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drže kompanije, prema zakonskim obavezama, napomenuo je u utorak Birol, prema priopćenju na internetskoj stranici agencije.

Zalihe moraju, prema odredbi agencije, pokrivati najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza nafte i članice moraju biti spremne zajednički odgovoriti na ozbiljne poremećaje u opskrbi koji utječu na svjetsko tržište nafte.

Uz 21 članicu Europske unije, skupina obuhvaća još 11 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Tursku, Novi Zeland, Japan, Kanadu i Australiju.

Slovačka i Mađarska još u veljači odlučile iz rezervi na tržište plasirati po 1,8 milijuna barela zbog prekida u opskrbi naftovodom Družba.

Članice G7 već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 milijuna barela u dvije faze, nastojeći osigurati opskrbu i zakočili rast cijena nakon što su uveli cjenovni limit za rusku naftu zbog napada na Ukrajinu.

Poremećaji opskrbe

Stanje na tržištima nafte pogoršalo se u proteklim danima, uz “izazove” tranzita kroz Hormuški tjesnac i znatno smanjenu proizvodnju u regiji, rekao je izvršni direktor IEA-e.

Rat je znatno smanjio tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac i zemlje u regiji Perzijskog zaljeva trenutno izvoze manje od deset posto nafte i naftnih proizvoda iz predratnog razdoblja, pokazuje izvješće objavljeno u utorak na internetskoj stranici agencije.

Tjesnacem je u 2025. godini prolazilo u prosjeku 20 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, navodi IEA, što odgovara otprilike četvrtini svjetske trgovine naftom morem.

Izvoznici su u takvim uvjetima prisiljeni znatno smanjiti proizvodnju nafte i ukapljenog plina, dodaje agencija.

Alternativne su opcije za izvoz ograničene budući da samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovode procijenjenog kapaciteta 3,5 milijuna do 5,5 milijuna barela dnevno kojima bi se mogao zaobići Hormuški tjesnac.

Poremećaji u tranzitu ugrožavaju i isporuku druge robe, u prvom redu umjetnih gnojiva, upozoravaju u IEA-i, navodeći da Hormuškim tjesnacem prolazi više od 30 posto isporuka uree i oko 20 posto dušičnih gnojiva i fosfata.

Takva situacija nosi i rizik poskupljenja hrane i dovodi u pitanje opskrbu prehrambenim proizvodima, upozoravaju.

D.B./H

foto: fah