Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto, na 289 milijardi kuna

Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su u četvrtak analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Porast javnog duga u srpnju na mjesečnoj razini gotovo u cijelosti je rezultat povećanja unutarnjega duga opće države – za 3,1 milijardu kuna – što je posljedica izdavanja državne obveznice u iznosu od šest milijardi kuna na domaćem tržištu, navodi se u analizi.

Istodobno je razina inozemnoga duga povećana za 132,6 milijuna kuna, pri čemu je dug na temelju izdanih obveznica smanjen za 1,3 milijarde kuna, ali je istodobno kreditni dug povećan za 1,5 milijardi kuna.

“Unatoč rastu javnoga duga na mjesečnoj razini, na godišnjoj se razini nastavlja njegov pad, sada već četvrti mjesec zaredom”, ističu iz HGK navodeći kako je u srpnju, u odnosu na isti mjesec prošle, godine razina javnoga duga smanjena za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto.

Riječ je o nastavku pozitivnih tendencija kretanja javnoga duga potaknutih prije svega povoljnijim kretanjima proračunskoga manjka jer je deficit proračuna središnje države u prvih sedam mjeseci bio 3,5 milijardi kuna niži nego u istom lanjskom razdoblju, a potom i pozitivnoga utjecaja međuvalutarnih promjena te financiranja dijela manjka sredstvima depozita države kod HNB-a deponiranim u prethodnim razdobljima, navode iz HGK.

Napominju i kako “uspostava gospodarskoga rasta i stoga povećani proračunski prihodi uz kontrolu proračunskih rashoda, umanjuju proračunski manjak i potrebu za zaduživanjem, što uz niže troškove zaduživanja pri provedbi ekspanzivne monetarne politike u nas i u okruženju povoljno utječe na dinamiku kretanja javnoga duga i na njegov udio u BDP-u.”

Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine udio javnoga duga u BDP-u iznosio 84,5 posto, što je 2,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine.

U prvih sedam mjeseci ove godine razina je javnoga duga ukupno smanjena za 711,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 5,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 6,5 milijardi kuna.

Bruto inozemni dug 44,1 milijardu eura

Bruto inozemni dug iznosio je, pak,  krajem srpnja 44,1 milijardu eura, što je prema mjesecu ranije, povećanje za 699,5 milijuna eura, dok je u odnosu na srpanj lani smanjen za 5,1 milijardu eura ili 10,4 posto.

“Stoga se na godišnjoj razini nastavlja pad razine inozemnoga duga, koji je kontinuirano prisutan od prosinca prošle godine, s tim da je u posljednja četiri mjeseca taj pad dvoznamenkast”, ističu iz HGK.

Tendencija međugodišnjega pada inozemne zaduženosti, kako navode, obuhvatila je većinu sektora, pa se kontinuitet pada duga kod drugih monetarnih financijskih institucija proteže još od svibnja 2012. godine, kod izravnih ulaganja od listopada 2015., kod ostalih domaćih sektora od siječnja ove godine, a kod opće države od ožujka ove godine.

Intenzitet promjena u razini bruto inozemnoga duga i dalje diktiraju banke, odnosno druge monetarne financijske institucije, čiji je inozemni dug u srpnju ove godine bio 2,8 milijardi eura manji nego u istom mjesecu prošle godine te opća država s međugodišnjim smanjenjem duga za 1,1 milijardu eura, ističu iz HGK.

S druge strane, povećan je inozemni dug središnje banke za 863,4 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 137,8 milijuna eura.

Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 523,5 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 164,0 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 71,2 milijuna eura.

D.B./h