Kina ulaže 295 milijardi dolara u nacionalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju (AI)

Kina priprema golemi petogodišnji plan ulaganja u nacionalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, vrijedan oko dva bilijuna juana, odnosno 295 milijardi dolara. Ovim potezom Peking želi osnažiti domaću AI industriju i smanjiti ovisnost o stranoj tehnologiji, piše Bloomberg.

Ključne vladine agencije, uključujući Nacionalnu komisiju za razvoj i reforme, rade na nacrtu plana za uspostavu mreže međusobno povezanih računalnih središta diljem zemlje. Prema izvješću koje se poziva na neimenovane izvore, službene potvrde ovog plana još uvijek nema, a kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme te Ministarstvo financija još nisu javno objavili takav program.

Državne tvrtke će upravljati

Plan predviđa da bi podatkovnim centrima uglavnom upravljale državne tvrtke poput China Mobilea i China Telecoma, koje bi ih ujedno pomogle povezati u jedinstvenu nacionalnu računalnu mrežu.

Očekuje se da će se projekt uvelike oslanjati na domaće dobavljače, pri čemu bi najmanje 80 posto tehnologije, uključujući AI čipove, trebalo doći od tvrtki poput Huaweija. Takav pristup mogao bi dodatno ograničiti ulogu američkih proizvođača čipova, kao što su Nvidia i AMD, na kineskom tržištu AI infrastrukture.

Iako je plan još u ranoj fazi rasprave i podložan promjenama, izvješća navode da bi se financiranje uglavnom osiguralo iz državnog duga, uključujući izdavanje posebnih dugoročnih državnih obveznica. Sredstva bi dolazila i iz državnih investicijskih fondova usmjerenih na strateške industrije, a očekuje se i podrška kroz bankovne kredite te privatni kapital.

Infrastruktura nove generacije

Predloženo ulaganje dio je širih napora Kine u izgradnji ključne infrastrukture za tehnologije nove generacije, što obuhvaća računalne, električne i komunikacijske mreže. Cilj Pekinga je do 2028. godine povezati sve raspršene podatkovne centre u jedinstvenu nacionalnu mrežu.

Time bi se tvrtkama omogućio lakši pristup računalstvu visokih performansi i potaknula primjena umjetne inteligencije u sektorima poput zdravstva, prometa i urbanog upravljanja. Navedeni iznos od dva bilijuna juana ne uključuje potrošnju privatnih kineskih tehnoloških divova poput Alibabe i Tencenta, koji također značajno ulažu u razvoj umjetne inteligencije.

U izvješću se dodaje kako Kina razmatra i integraciju elektroenergetske mreže s projektom AI infrastrukture, što bi ukupna ulaganja moglo povećati na najmanje pet bilijuna juana, odnosno oko 738 milijardi dolara.

NOVO.hr

foto: epa